Trgovački divovi i naftne kompanije predvode kupnju

Od 79,7 milijuna barela koliko je SAD dosad pustio na tržište, gotovo 50 milijuna otišlo je britanskoj Vortexa Ltd. Slijedi Trafigura s 21,4 milijuna barela, dok je Shell preuzeo 18,1 milijun, Marathon Oil 9,7 milijuna, a BP 6 milijuna barela. Supercisterna Eagle Versailles trenutno plovi prema Rotterdamu s otprilike 2,1 milijun barela srednje kisele nafte iz teksaškog Bryan Mounda, najveće lokacije američkog rezervnog sustava.

Popust od pet dolara po barelu privlači europske rafinerije

Američka kisela nafta iz SPR-a europskim se kupcima nudi uz popust od približno 5 dolara po barelu u odnosu na lokalne sorte, što olakšava marže rafinerijama dok cijena nafte (Brent) ostaje blizu 105 dolara. Pošiljke teku i prema Aziji i Latinskoj Americi, no nedavni pad cijena mogao bi prigušiti azijsku potražnju.

Hormuz ostaje uskim grlom globalne ponude

Otpuštanje rezervi tek privremeno rasterećuje tržište jer Hormuški tjesnac i dalje je praktički zatvoren za većinu komercijalne plovidbe. Iran propušta brodove iz neprijateljskih zemalja izuzetih iz blokade uz naplatu pristojbi većih od milijun dolara po brodu, dok su premije osiguranja za prolazak skočile i do deset puta. Trenutno se kroz tjesnac kreće tek oko 5% predratnog volumena, što istovremeno gura naviše cijene nafte i prirodnog plina na europskom tržištu.

Učinak na cijene kratkotrajan, povrat zahtjevan

Standard Chartered procjenjuje kako je rat globalnom tržištu oduzeo oko 8 milijuna barela dnevno, što bi cjelokupno IEA-ino otpuštanje moglo nadomjestiti tek pedesetak dana. Američki SPR pao je na oko 415 milijuna barela uoči akcije, odnosno 60% ukupnog kapaciteta od 727 milijuna, a posuđena nafta morat će se vratiti po mehanizmu razmjene, najčešće kvalitetnijom slatkom naftom uz kamatu i do 22% do 2028. godine.

The post Europa postaje glavni kupac američke strateške nafte appeared first on MAKROinfo.com.

Tipičan obrazac u kriznim trenucima

Pad u prvim tjednima rata mnoge je iznenadio s obzirom na reputaciju zlata kao sigurne luke. Prema Stefanu Gleasonu iz Money Metals Exchangea, riječ je o tipičnom obrascu u kriznim razdobljima. Početni skok zbog geopolitičkog straha brzo je izblijedio kako se javila potreba za likvidnošću, a fokus tržišta prebacio se na inflacijske rizike i prekid Fedovog ciklusa snižavanja kamata.

Najveći mjesečni pad u 13 godina

Zlato je u ožujku zabilježilo gubitak od gotovo 11%, što je prvi mjesečni pad od lipnja prošle godine i najveći mjesečni pad u gotovo 13 godina, prema podacima Dow Jones Market Data. Trenutna razina cijene nalazi se 12,4% ispod rekordnog intradnevnog vrhunca od 5.626,80 dolara postignutog 29. siječnja.

Skupa nafta vraća zlato u fokus

Viši troškovi energenata u idućim mjesecima mogli bi se okrenuti u korist žutog metala. Michael Armbruster iz brokerske kuće Altavest smatra kako bi razdoblje skupljih energenata moglo postati ozbiljna prepreka rastu globalne ekonomije, što bi makroekonomski kontekst druge polovice godine učinilo povoljnijim za zlato kao tradicionalno utočište u trenucima ekonomskog stresa. Cijena nafte ostaje znatno povišena otkako je sukob praktički paralizirao Hormuški tjesnac.

Na što paziti dalje

Investitori sada pažljivo prate FOMC sastanak 28. i 29. travnja, gdje se očekuje nova pauza u rezovima kamatnih stopa, kao i diplomatske napore za smirivanje sukoba. Produbljivanje energetskog šoka i znakovi usporavanja BDP-a mogli bi vratiti potražnju za sigurnom lukom, dok bi proboj u dijalogu Washingtona i Teherana dodatno rasteretio inflacijske strahove.

The post Cijena zlata u minusu 11% od početka rata u Iranu appeared first on MAKROinfo.com.

Ekonomisti i analitičari upozoravaju da bi mogla biti riječ o početku strukturne krize tržišta rada izazvane umjetnom inteligencijom.

Meta reže 8.000 mjesta, Microsoft prelazi vlastiti Rubikon

Metina objava odnosi se na otprilike 8.000 zaposlenika, a otkazi stupaju na snagu 20. svibnja. Tvrtka je investitorima već najavila da će joj troškovi u 2026. porasti na 162 do 169 milijardi dolara, prvenstveno zbog ulaganja u AI infrastrukturu i visokih plaća za AI stručnjake koje agresivno zapošljava.

Microsoft istodobno nudi dobrovoljne otkupe za oko 8.750 američkih zaposlenika, što čini 7% domaće radne snage. Direktorica ljudskih resursa Amy Coleman u internoj je dopisi navela da program zaposlenicima daje priliku da odlazak izvedu pod vlastitim uvjetima i uz izdašnu potporu tvrtke.

AI kao motor i kao prijetnja

Iste tvrtke koje godišnje troše stotine milijardi dolara na izgradnju AI infrastrukture sada traže uštede smanjivanjem broja zaposlenih. Prema podacima Layoffs.fyi, samo u 2026. tehnološki sektor već je izgubio više od 92.000 radnih mjesta, dok ukupna brojka od 2020. premašuje 900.000 otkaza.

Anthony Tuggle, izvršni coach s pozadinom u AI sektoru, za CNBC je opisao zbivanja kao temeljnu strukturnu promjenu, a ne privremenu tržišnu korekciju. Zuckerberg je već u siječnju 2026. nazvao “godinom u kojoj AI počinje dramatično mijenjati način na koji radimo”, a travanjska najava potvrdila je da se “pojednostavljenje operacija” sada izravno prevodi u rezove broja zaposlenih.

The post Masovna otpuštanja u Meti i Microsoftu: početak “AI krize” na tržištu rada? appeared first on MAKROinfo.com.

60 dana za prodaju, automatska likvidacija nakon roka

Klijentima ostaje dva mjeseca za ručnu prodaju postojećih pozicija u zlatu, srebru, platini i paladiju. Sve što ostane na računima nakon 15. lipnja Revolut će automatski likvidirati po tržišnim cijenama, a provizije naplaćene u tom procesu vraćaju se kao jednokratna isplata.

Britanski entitet zadržava trgovinu plemenitim metalima, što stvara dvojnu strukturu između britanskih i europskih korisnika. Reuters je iz tvrtke dobio izjavu da se promjena odnosi na “manju skupinu korisnika”, no prema BeInCryptu, gašenje obuhvaća više od 30 EEA tržišta, uključujući Njemačku, Francusku, Italiju, Španjolsku, Irsku i Poljsku.

Kripto pod MiCA-om ide u suprotnom smjeru

Dok plemeniti metali nestaju iz aplikacije, kripto poslovanje ubrzava. Revolut je u listopadu 2025. dobio MiCA licenciju, a njegova napredna burza Revolut X podržava više od 200 tokena i 400 trgovačkih parova, uz besplatne konverzije stablecoina u dolar. Europski korisnici tako i dalje imaju izravan pristup bitcoinu i drugim digitalnim imovinama unutar iste aplikacije.

Rani investitor Max Karpis odluku je ocijenio komercijalnom, a ne regulatornom, pripisujući je tankim maržama i niskom obujmu trgovanja plemenitim metalima. Tu tezu podupire izostanak nadzornih radnji, dok se Revolut formalno pozvao na standardnu klauzulu 6.5 svojih uvjeta poslovanja.

Što sad rade korisnici koji su držali zlato i srebro

Revolut je krajem 2025. držao 738,7 milijuna funti uloženih u plemenite metale za hedging izloženosti klijenata, naspram 199,1 milijuna godinu ranije, što sugerira da je portfelj brzo rastao. Sad slijedi obrnuti proces likvidacije.

Karpis je kao prirodnu alternativu predložio fizički potpomognute zlatne ETF-ove. U opciji su i dedicirani brokeri s alociranim metalom, kao i specijalizirane platforme za trgovinu platinom i paladijem. Slučaj otkriva poznatu zamku fintecha. Aplikativna izloženost robama je ugodna dok traje, ali se može povući brzo i jednostrano kad ekonomska računica više ne stoji. Za europske korisnike koji u plemenitim metalima vide diversifikacijski sloj portfelja, Revolut više nije pouzdana ulazna točka.

Izvor fotografije: Wikimedia Commons

The post Revolut ukida uslugu trgovanja plemenitim metalima appeared first on MAKROinfo.com.

Glavni metalni analitičar Nick Snowdon poremećaj naziva “crnim labudom”, a do kraja godine očekuje deficit od najmanje 2 milijuna tona. U pozadini su blokada Hormuškog tjesnaca i objave više sile u ključnim talionicama Perzijskog zaljeva.

Devet posto svjetske ponude pod udarom

Bliski istok proizvodi oko 7 milijuna metričkih tona aluminija godišnje, što je otprilike 9% globalne ponude. Iranske rakete pogodile su pogon Aluminium Bahrain (Alba), najveću svjetsku talionicu na jednoj lokaciji s kapacitetom od 1,6 milijuna tona, kao i postrojenje Emirates Global Aluminum u Al Taweelahu.

Cijena aluminija je 16. travnja na londonskoj burzi LME dosegnula rekordnih 3.672 dolara po toni, najvišu razinu u četiri godine. Mercuria svoju procjenu deficita smatra konzervativnom jer pretpostavlja barem djelomično obnavljanje tokova glinice (sirovine za proizvodnju aluminija) kroz Hormuški tjesnac u nadolazećim tjednima.

Globalne zalihe pred isušivanjem

Razmjeri šoka postaju jasniji u kontekstu zaliha. Vidljive svjetske zalihe iznose oko 1,5 milijuna tona, a ukupne globalne zalihe, uključujući nevidljive jedinice, tek nešto više od 3 milijuna tona, što tržištu ostavlja vrlo male tampone. Kina, najveći svjetski proizvođač, ograničena je godišnjom kvotom od 45 milijuna tona, dok SAD i Europa imaju malo neaktivnih kapaciteta koji bi se brzo vratili u pogon.

Goldman Sachs i JPMorgan dijele zabrinutost. Analitičari JPMorgana opisuju tržište kao “crnu rupu” i upozoravaju na “ozbiljan i produljen prekid ponude” čak i ako se plovidba kroz Hormuz uskoro normalizira. Aluminij je ključan materijal za automobilsku, građevinsku i ambalažnu industriju, pa bi šok mogao prelijevati cjenovni pritisak u širi spektar potrošačkih i industrijskih dobara.

Što ovo znači za druga tržišta

Blokada Hormuza pritišće i druga sirovinska tržišta. Cijene nafte zadržale su uzlaznu putanju ovog tjedna, dok industrijski metali poput bakra reagiraju na rast geopolitičkog rizika i strah od širenja sukoba na šire područje Zaljeva.

Europa je godinama smanjivala vlastitu talioničku bazu zbog strukturno visokih cijena energije i regulatornog pritiska, dok je SAD od 2000. ostao s tek četiri primarne talionice, naspram 24 prije četvrt stoljeća. To zapadne kupce ostavlja u trci za zamjenskom ponudom, prvenstveno iz Kanade i Kine, u trenutku kad globalni lanac opskrbe ima najmanje rezervi u dvadesetak godina.

The post Tržište aluminija pred najvećim šokom od 2000. godine appeared first on MAKROinfo.com.

Solarna industrija gomila zalihe pred promjenu poreznih pravila

Velik dio navale objašnjava se nastupom novih poreznih pravila od 1. travnja, kada je Peking ukinuo povrate poreza pri izvozu za niz proizvoda. Proizvođači solarnih panela prethodno su ubrzano gomilali zalihe kako bi stigli iskoristiti stare olakšice prije njihova isteka.

Fotonaponski sektor, koji je u najvećoj mjeri koncentriran u Kini, troši oko petinu svjetske godišnje ponude srebra. Srebro je ključna sirovina u fotonaponskim ćelijama, pa oscilacije u solarnoj proizvodnji izravno utječu na globalnu potražnju i kretanje cijene srebra.

Maloprodajni investitori biraju srebro umjesto zlata

Drugi snažan pokretač uvoza bili su kineski maloprodajni investitori koji u sve većoj mjeri kupuju male srebrne poluge kao jeftiniju alternativu znatno skupljem zlatu. Taj je trend podigao lokalne cijene iznad međunarodnih referentnih vrijednosti, zbog čega je dodatna količina metala privučena iz inozemstva.

Analitičari upozoravaju da nagli rast uvoza nije održiv. “Eksplozivni uvoz definitivno neće potrajati”, izjavio je Zijie Wu, analitičar pri Jinrui Futuresu, uz napomenu da nema dugoročne neravnoteže između ponude i potražnje jer je Kina ujedno i najveći svjetski proizvođač srebra s oko 3.300 tona godišnje.

Podaci otkrivaju i preokret u trgovinskom položaju zemlje. Lani je Kina bila neto izvoznik srebra i izvezla oko 5.100 tona, dok je početkom 2026. postala jedan od najvećih neto uvoznika. Kretanje cijene zlata i srebra pritom ostaje usko povezano, posebno u razdobljima pojačane potražnje za sigurnim lukama.

The post Kina uvezla rekordnih 836 tona srebra u ožujku appeared first on MAKROinfo.com.

Pogođene neprofitabilne rute iz Münchena i Frankfurta

Rezovi se odnose na oko 1% ukupnog putničkog kapaciteta grupe, a najviše će pogoditi regionalne linije koje je operirala podružnica CityLine. Lufthansa će ukinuti neprofitabilne rute iz Münchena i Frankfurta do kraja ljetne sezone, dok će dodatne rezove koji stupaju na snagu od lipnja objaviti krajem travnja ili početkom svibnja.

Rezovi od 20.000 letova samo su najnoviji u nizu mjera koje Lufthansa poduzima zbog skoka troškova goriva. Tjedan dana ranije grupa je trajno ugasila regionalnu podružnicu CityLine i povukla svih njezinih 27 zrakoplova iz prometa, uz najavu da će do kraja ljetne sezone iz uporabe izbaciti i četiri starija Airbusa A340-600 te dva Boeinga 747-400.

Riječ je o modelima koji troše znatno više goriva od novijih zrakoplova, pa njihovo povlačenje ciljano smanjuje izloženost visokim cijenama kerozina. Uz to, grupa je najavila da će u zimskom redu letenja 2026/2027 flotu za kratke i srednje rute smanjiti za dodatnih pet zrakoplova. Novim otkazivanjem 20.000 letova Lufthansa procjenjuje dodatnu uštedu veću od 40.000 tona kerozina.

Europa strahuje od nestašice goriva

Odluka dolazi istovremeno sa sastankom europskih ministara prometa koji raspravljaju kako spriječiti da regija ostane bez zaliha zrakoplovnog goriva. Cijene kerozina usko prate kretanje cijene nafte, a šira europska energetska slika ostaje osjetljiva i na oscilacije cijene prirodnog plina, osobito u uvjetima produženih geopolitičkih rizika.

Dionice Lufthanse pale su više od 2% u Frankfurtu nakon objave, a zrakoplovni sektor već se suočava s najtežom krizom od pandemije. Dodatni pritisak dolazi od štrajkova pilota i kabinske posade koji traju tjednima, što komplicira plan stabilizacije troškova i tjera upravu da ubrza restrukturiranje.

Analitičari upozoravaju da bi europski prijevoznici mogli podići cijene karata i skratiti mrežu ruta, a sličan obrazac već je vidljiv kod KLM-a, Air Canade i Singapore Airlinesa. Ako cijene goriva ostanu povišene do kraja ljeta, Lufthansa bi mogla dodatno preusmjeriti kapacitete na najprofitabilnije dalekolinijske rute.

The post Lufthansa otkazuje 20.000 letova zbog visoke cijene goriva appeared first on MAKROinfo.com.

Iran odbija pregovore “u sjeni prijetnji”

Iranski parlamentarni govornik Mohammad Bagher Ghalibaf u utorak je na platformi X poručio kako Teheran ne prihvaća pregovore pod prijetnjama te je najavio nove poteze na bojišnici. Prvi krug pregovora 12. travnja, između Vancea i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, završio je bez dogovora, ponajviše zbog razlika oko duljine pauze u iranskom obogaćivanju urana. Washington navodno traži dvadesetogodišnji moratorij, a Teheran pristaje na najviše pet godina.

Hormuz i dalje pritišće ponudu

Poremećaj u prometu kroz Hormuški tjesnac, kuda inače prolazi oko petine svjetske isporuke nafte, već tjednima drži cijenu nafte u povišenom rasponu. Analitičari Rystad Energyja upozoravaju da bi zadržavanje cijena iznad 100 dolara po barelu moglo osloboditi čak 2,1 milijun barela dnevno nove ponude iz Južne Amerike.

“Bliskoistočni sukob nije samo podigao cijene, već je pokazao koliko su globalni lanci opskrbe opasno koncentrirani oko Hormuškog tjesnaca”, poručila je Radhika Bansal iz Rystada. Agencija je zbog tih poremećaja značajno podigla svoju projekciju cijena nafte za 2026. godinu.

Što slijedi do srijede

Trgovci do kraja tjedna prate dva scenarija: hoće li se druga runda pregovora u Pakistanu uopće održati i hoće li Bijela kuća produljiti primirje koje istječe u srijedu. Neuspjeh razgovora mogao bi nafti brzo vratiti gornji smjer, s prelijevanjem i na cijenu prirodnog plina te širu inflacijsku sliku, s obzirom na upozorenja MMF-a da će globalni rast pretrpjeti udarac čak i uz održano primirje.

The post Cijena nafte u padu dok tržišta procjenjuju sudbinu američko-iranskih pregovora appeared first on MAKROinfo.com.

Radio upozorenja, pucnjava i napadi na tankere

Trgovački brodovi navodno su dobivali izravna radio upozorenja od iranske mornarice koja je proglasila tjesnac zatvorenim za sav promet. Teheran tvrdi da Washington nije ispunio obveze iz sporazuma o prekidu vatre dogovorenog prije nekoliko dana.

Sigurnosni rizici naglo rastu. Američki obrambeni izvor navodi da je iranska Revolucionarna garda (IRGC) u posljednjim danima izvela više napada na komercijalna plovila, dok vlasnici brodova prijavljuju pucnjavu u tjesnacu. Indija priprema diplomatski odgovor nakon što su dva plovila pod indijskom zastavom, uključujući supertanker (VLCC) s dva milijuna barela iračke nafte, bila napadnuta u blizini Hormuza.

Nedavni optimizam polako nestaje

Razvoj događaja znači oštar zaokret u odnosu na petak, kada je Iran objavio da je navigacija “potpuno otvorena” nakon privremenog primirja vezanog uz deeskalaciju u Libanonu. Cijena nafte tada je pala za više od 10 posto, pri čemu je WTI zatvorio na 84,98 dolara po barelu, a Brent na 90,38 dolara.

Subotnjim potezima Teherana ta korekcija ponovno je dovedena u pitanje. Vlasnici brodova nisu spremni vratiti se na rutu, mnoga plovila već su preusmjerena izvan regije, a raspoloživost tankera na Bliskom istoku drastično je smanjena.

Što dalje za globalna tržišta

Iako Washington i dalje šalje diplomatske signale o napretku pregovora, situacija na vodi priča drugu priču. Dok tjesnac ostaje pod iranskom kontrolom, a pristup imaju samo plovila koja odobre iranske vlasti, rizik od dugotrajnog prekida globalnog protoka nafte raste.

Cijena prirodnog plina već je reagirala blagim rastom, dok investitori povećani dio kapitala usmjeravaju prema sigurnim lukama poput zlata. Ako fizička ograničenja potraju, rasprodaja od petka mogla bi se pokazati kratkotrajnom, a trgovci prisiljeni ponovno vrednovati ozbiljnost poremećaja.

The post Hormuz ponovno pred potpunim zatvaranjem, sukob se zaoštrava appeared first on MAKROinfo.com.

Stagflacija kao glavni strah

Najčešće spominjana riječ bila je stagflacija, kombinacija slabog rasta i uporne inflacije. Guverner Banke Francuske François Villeroy de Galhau rekao je da se kreatori politika “ne mogu kladiti samo na najpovoljniji scenarij” jer postoji “neviđena neizvjesnost, čak i nepoznato”.

“Rat bi mogao biti produljen, mogu postojati sekundarni učinci, ne samo na energente, nego i na druge proizvode. U našem slučaju očekujemo višu inflaciju i niži rast”, izjavio je Villeroy de Galhau.

Švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson dodala je da “još nismo vidjeli sve činjenice ove krize i moglo bi biti prilično loše”, upozoravajući da će globalna potražnja i rast biti niži bez obzira na ishod sukoba.

Tjesnac Hormuz kao ključna točka rizika

Grčki ministar financija Kyriakos Pierrakakis tvrdi da svijet potencijalno gleda “najveću energetsku krizu u povijesti”. Osim nafte, kroz tjesnac Hormuz prolazi trećina globalne trgovine gnojivima, zajedno sa sumporom, helijem i petrokemikalijama.

Pierrakakis je upozorio da bi travanj mogao biti gori od ožujka jer zadnji teretni brodovi koji su isplovili 28. veljače tek stižu na odredište oko 20. travnja, pa će se nestašice tek sada jače osjetiti na tržištima. Novozelandska ministrica financija Nicola Willis istaknula je scenarij u kojem sirova nafta ostaje zarobljena na Bliskom istoku, bez mogućnosti dolaska do rafinerija u jugoistočnoj Aziji.

Upravo zato je cijena nafte i dalje u fokusu globalnih tržišta, kao i cijena prirodnog plina, koja reagira na svaki novi potez oko Hormuza.

Središnje banke bez jasne putanje kamatnih stopa

Olli Rehn, guverner središnje banke Finske i član Upravnog vijeća Europske središnje banke, naglasio je da ESB “nije unaprijed obvezao ni za kakvu putanju kamatnih stopa”, čak i kad tržišta ove godine procjenjuju seriju promjena u eurozoni.

“Nema jasnoće, nema sigurnosti o ključnim čimbenicima, uključujući trajanje sukoba. To uvelike ovisi o pregovorima i o tome koliko je ozbiljna šteta nanesena proizvodnji energije i transportnim rutama”, rekao je Rehn.

MMF je istovremeno snizio prognozu globalnog rasta i upozorio na nalet inflacije. Glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas istaknuo je da svakim danom koji prolazi, “uz sve veće poremećaje u energetici, sve više se približavamo nepovoljnom scenariju”.

The post Ovo su trenutno najveće brige središnjih bankara i političara appeared first on MAKROinfo.com.