Cijena srebra: Vodič kroz tržište plemenitih metala

Srebro je plemeniti metal s najdužom monetarnom poviješću na svijetu. Korišteno je kao novac tisućama godina prije zlata, a i danas igra dvostruku ulogu na tržištu. S jedne strane, srebro je investicijski metal i sredstvo očuvanja vrijednosti. S druge strane, nezamjenjiva je industrijska sirovina bez koje ne bi bilo solarnih panela, elektronike ni moderne medicine.

Cijena srebra izražava se u američkim dolarima po troy unci (31,1 gram). Na ovoj stranici možete pratiti kretanje cijene srebra u dolarima i eurima u stvarnom vremenu putem interaktivnih grafova.

Koliko košta srebro danas?

Aktualna cijena srebra prikazana je na grafovima iznad. Srebrom se trguje gotovo neprekidno tijekom radnih dana, a referentna cijena utvrđuje se svakodnevno u Londonu kroz proces poznat kao LBMA Silver Price fixing.

Cijena srebra značajno je niža od cijene zlata. Omjer zlato/srebro (gold/silver ratio) kreće se najčešće između 60 i 90. Kada je omjer visok, srebro je relativno jeftino u odnosu na zlato. Kada padne ispod 60, srebro se smatra relativno skupim. Ovaj omjer mnogi ulagači koriste kao pomoćni alat pri odlučivanju o alokaciji između dva metala.

Što utječe na cijenu srebra?

Srebro je jedinstven metal jer na njegovu cijenu istovremeno utječu investicijska i industrijska potražnja. Otprilike 50% ukupne godišnje potražnje dolazi iz industrije, a ostatak iz investicija, nakita i srebrnog posuđa.

Industrijska potražnja posljednjih godina snažno raste zahvaljujući solarnoj energiji. Svaki solarni panel sadrži oko 20 grama srebra jer je ovaj metal najbolji vodič električne energije koji postoji. S ubrzanom izgradnjom solarnih kapaciteta diljem svijeta, potražnja za srebrom iz ovog sektora raste dvoznamenkastim stopama godišnje.

Elektronička industrija koristi srebro u kontaktima, prekidačima i vodljivim pastama. Medicinska industrija cijeni ga zbog antibakterijskih svojstava. Srebro se koristi u zavojima za rane, prevlakama medicinskih instrumenata i sustavima za pročišćavanje vode.

Na investicijskoj strani, srebro se ponaša slično zlatu, ali s pojačanom volatilnošću. Kada zlato raste, srebro obično raste jače. Kada zlato pada, srebro pada dublje. Ova karakteristika čini srebro agresivnijom varijantom ulaganja u plemenite metale.

Odluke središnjih banaka o kamatnim stopama utječu na srebro jednako kao i na zlato. Niže kamate pogoduju plemenitim metalima jer smanjuju oportunitetni trošak držanja imovine koja ne nosi kamatu.

Kretanje indeksa dolara (DXY) obrnuto je korelirano s cijenom srebra. Jači dolar obično znači nižu cijenu srebra u dolarima, i obrnuto.

Kako se cijena srebra kretala kroz povijest?

Srebro je svoj moderni povijesni maksimum doseglo u travnju 2011. godine na razini od oko 49 dolara po unci. Taj je vrhunac bio blizu apsolutnog rekorda iz siječnja 1980., kada su braća Hunt pokušala monopolizirati tržište srebra i gurnuli cijenu na 50 dolara.

Nakon vrhunca 2011. uslijedio je višegodišnji pad. Do kraja 2015. cijena je pala ispod 14 dolara po unci. Oporavak je bio spor i postupan, s povremenim ubrzanjima u trenucima geopolitičke nesigurnosti.

Pandemija 2020. uzrokovala je kratkotrajan pad ispod 12 dolara u ožujku, nakon čega je uslijedio eksplozivan rast na preko 28 dolara do kolovoza iste godine. To je bio jedan od najbržih oporavaka u povijesti tržišta plemenitih metala.

Početkom 2021. srebro je nakratko privuklo ogromnu pozornost kada je internetska zajednica pokušala organizirati masovnu kupnju srebra (tzv. “Silver Squeeze”). Cijena je nakratko prešla 30 dolara, ali se brzo stabilizirala.

Kako ulagati u srebro?

Ulaganje u srebro dijeli se na dva osnovna pristupa: fizičko srebro i tzv. papirno srebro.

Fizičko srebro podrazumijeva kupnju poluga, pločica ili srebrnjaka. Najpopularniji investicijski srebrnjaci su American Silver Eagle (SAD), Canadian Maple Leaf (Kanada), Vienna Philharmonic (Austrija), Britannia (Velika Britanija) i Australian Kangaroo (Australija). Svaki od njih sadrži jednu troy uncu čistog srebra (99,9% čistoće ili više) i priznat je na globalnom tržištu.

Za ulagače iz Hrvatske i eurozone, bečki filharmoničar ima prednost jer se proizvodi unutar EU, što može pojednostaviti nabavu i smanjiti troškove uvoza. Svi navedeni srebrnjaci lako su utrživi kod trgovaca plemenitim metalima diljem Europe.

Kod fizičkog srebra treba računati na premiju iznad burzovne cijene. Ta premija pokriva troškove kovanja, distribucije i maržu prodavača. Za srebrnjake premija obično iznosi od oko 15% do 30% iznad spot cijene, dok je za veće poluge (1 kg) premija niža.

Važna razlika u odnosu na zlato je porezna. U Europskoj uniji investicijsko zlato oslobođeno je PDV-a, ali investicijsko srebro nije. Na srebro se u većini EU zemalja naplaćuje PDV, što dodatno povećava trošak nabave fizičkog srebra.

Papirno srebro odnosi se na financijske instrumente koji prate cijenu srebra bez fizičke isporuke. Najčešći oblici su ETF-ovi (fondovi kojima se trguje na burzi), futures ugovori i CFD instrumenti.

ETF-ovi su najpristupačnija opcija za većinu ulagača. Najveći srebrni ETF na svijetu je iShares Silver Trust, a za europske ulagače dostupni su UCITS ETF-ovi poput onih koje nude WisdomTree i Xtrackers, denominirani u eurima.

Futures ugovori trguju se na COMEX burzi u New Yorku (dio CME Grupe) i namijenjeni su profesionalnim trgovcima. CFD instrumenti omogućuju špekulaciju na cijenu srebra s polugom, ali nose značajno veći rizik.

Prednost papirnog srebra je likvidnost, niži transakcijski troškovi i izbjegavanje problema s pohranom. Nedostatak je što ulagač ne posjeduje fizički metal, već financijsku obvezu izdavatelja.

Gdje se trguje srebrom?

London Bullion Market Association (LBMA) najveće je tržište za fizičko srebro na svijetu. Referentna cijena utvrđuje se jednom dnevno u elektronskom procesu u kojem sudjeluju akreditirane banke i trgovci.

COMEX burza u New Yorku najvažnije je tržište za futures ugovore na srebro. Dnevni promet na COMEX-u višestruko premašuje fizičko tržište, što znači da futures trgovanje ima dominantan utjecaj na kratkoročno kretanje cijene.

Za godišnje izvještaje o ponudi i potražnji, The Silver Institute objavljuje World Silver Survey koji je standardna referenca u industriji.

Sadržaj na makroinfo.com služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja financijski savjet.