Kina je u ožujku uvezla oko 836 tona srebra, najviše ikada zabilježeno za taj mjesec, prenosi Bloomberg pozivajući se na podatke kineske carine. Riječ je o količini gotovo trostruko većoj od desetogodišnjeg prosjeka za ožujak, koji iznosi oko 306 tona. Kao najveći svjetski potrošač srebra, Kina ovim uvozom nastavlja natprosječan trend koji traje od početka godine.
Solarna industrija gomila zalihe pred promjenu poreznih pravila
Velik dio navale objašnjava se nastupom novih poreznih pravila od 1. travnja, kada je Peking ukinuo povrate poreza pri izvozu za niz proizvoda. Proizvođači solarnih panela prethodno su ubrzano gomilali zalihe kako bi stigli iskoristiti stare olakšice prije njihova isteka.
Fotonaponski sektor, koji je u najvećoj mjeri koncentriran u Kini, troši oko petinu svjetske godišnje ponude srebra. Srebro je ključna sirovina u fotonaponskim ćelijama, pa oscilacije u solarnoj proizvodnji izravno utječu na globalnu potražnju i kretanje cijene srebra.
Maloprodajni investitori biraju srebro umjesto zlata
Drugi snažan pokretač uvoza bili su kineski maloprodajni investitori koji u sve većoj mjeri kupuju male srebrne poluge kao jeftiniju alternativu znatno skupljem zlatu. Taj je trend podigao lokalne cijene iznad međunarodnih referentnih vrijednosti, zbog čega je dodatna količina metala privučena iz inozemstva.
Analitičari upozoravaju da nagli rast uvoza nije održiv. “Eksplozivni uvoz definitivno neće potrajati”, izjavio je Zijie Wu, analitičar pri Jinrui Futuresu, uz napomenu da nema dugoročne neravnoteže između ponude i potražnje jer je Kina ujedno i najveći svjetski proizvođač srebra s oko 3.300 tona godišnje.
Podaci otkrivaju i preokret u trgovinskom položaju zemlje. Lani je Kina bila neto izvoznik srebra i izvezla oko 5.100 tona, dok je početkom 2026. postala jedan od najvećih neto uvoznika. Kretanje cijene zlata i srebra pritom ostaje usko povezano, posebno u razdobljima pojačane potražnje za sigurnim lukama.
