Cijena bitcoina: Vodič kroz tržište kriptovaluta

Bitcoin je prva i najvrjednija kriptovaluta na svijetu. Kreirao ga je 2009. godine anonimni programer ili grupa programera pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, a od tada je izrastao u globalnu financijsku imovinu vrijednu više od bilijun dolara.

Bitcoin funkcionira na decentraliziranoj blockchain tehnologiji, bez kontrole bilo koje vlade ili središnje banke. Na ovoj stranici možete pratiti cijenu Bitcoina u stvarnom vremenu putem interaktivnih grafova.

Koji se tickeri nalaze na ovoj stranici?

Na stranici su prikazana dva ključna pokazatelja cijene Bitcoina. COINBASE:BTCUSD prikazuje cijenu u američkim dolarima, što je globalna referentna cijena koja se koristi u većini medija i na većini kripto burzi.

COINBASE:BTCEUR prikazuje cijenu u eurima, što je relevantniji podatak za ulagače iz Hrvatske i eurozone. Oba tickera povlače podatke s Coinbasea, jedne od najvećih i najreguliranijih kripto burzi na svijetu.

Razlika između dolarske i eurske cijene proizlazi iz trenutnog tečaja EUR/USD.

Koliko košta Bitcoin danas?

Aktualnu cijenu Bitcoina možete vidjeti na grafovima iznad. Za razliku od tradicionalnih burzi, kripto tržište radi 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, uključujući vikende i praznike. Cijena se stoga mijenja neprekidno.

Bitcoin je poznat po visokoj volatilnosti. Dnevne promjene od 3 do 5 posto nisu neuobičajene, a u turbulentnim razdobljima cijena može skočiti ili pasti i 10 ili više posto u jednom danu.

Što utječe na cijenu Bitcoina?

Ponuda Bitcoina ograničena je na maksimalno 21 milijun jedinica. Ovaj ugrađeni limit čini Bitcoin deflacijskom imovinom, za razliku od tradicionalnih valuta koje središnje banke mogu tiskati u neograničenim količinama.

Otprilike svake četiri godine događa se tzv. halving, prepolovljenje nagrade koju rudari dobivaju za obradu transakcija. Svaki halving smanjuje priljev novih Bitcoina na tržište, što povijesno gledano prethodi razdobljima rasta cijene.

Regulatorne odluke vlada diljem svijeta imaju snažan utjecaj. Najave zabrana u velikim ekonomijama poput Kine rušile su cijenu, dok je odobrenje Bitcoin ETF-ova u SAD-u početkom 2024. pokrenulo val novih ulaganja.

Institucionalni ulagači postali su ključni igrači. Kompanije poput MicroStrategyja drže Bitcoin na svojim bilancama, a veliki investicijski fondovi nude klijentima izloženost putem reguliranih financijskih proizvoda. Svaki veći institucionalni ulazak ili izlazak vidljivo pomiče tržište.

Makroekonomski uvjeti također igraju ulogu. U razdobljima niskih kamatnih stopa i ekspanzivne monetarne politike, Bitcoin je privlačio kapital kao alternativna imovina. Kretanje S&P 500 indeksa u posljednje vrijeme pokazuje sve veću korelaciju s Bitcoinom.

Kako se cijena Bitcoina kretala kroz povijest?

Prva poznata transakcija Bitcoinom dogodila se 2010. godine, kada je programer Laszlo Hanyecz platio 10.000 BTC za dvije pizze. Po današnjim cijenama, te pizze vrijedile bi stotine milijuna dolara.

Prvi veliki rast uslijedio je 2013. godine, kada je cijena s nekoliko dolara narasla na preko 1.000 dolara. Nakon toga je pala i stagnirala gotovo tri godine. Krajem 2017. Bitcoin je dosegao gotovo 20.000 dolara, potaknut špekulativnim maničnim valom, da bi tijekom 2018. pao ispod 4.000.

Pandemija 2020. i politika jeftinog novca pokrenuli su novi bikovski ciklus. Bitcoin je u studenome 2021. dosegao tadašnji rekord iznad 68.000 dolara. Uslijedio je tzv. “kripto zima” u 2022. godini, kada je cijena pala ispod 16.000 dolara.

Oporavak je započeo 2023. godine, a odobrenje spot Bitcoin ETF-ova u SAD-u u siječnju 2024. dodatno je ubrzalo rast. Na naprednom grafu na dnu stranice možete pregledati kompletnu povijest kretanja cijene.

Kako kupiti Bitcoin iz Hrvatske?

Hrvatski građani mogu kupiti Bitcoin putem međunarodnih kripto burzi poput Coinbasea, Binancea ili Krakenа. Registracija zahtijeva verifikaciju identiteta u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca.

Osim burzi, Bitcoin je moguće kupiti i putem brokerskih aplikacija koje nude kripto trgovanje. Neki europski brokeri poput Bitpande nude sučelje na hrvatskom jeziku i podršku za SEPA uplate u eurima.

Porezni tretman kriptovaluta u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o porezu na dohodak. Dobitak od prodaje kriptovaluta smatra se kapitalnim dobitkom i oporezuje se po stopi od 10% ako se imovina drži kraće od dvije godine.

Koji su rizici ulaganja u Bitcoin?

Volatilnost je najočitiji rizik. Pad od 50% ili više unutar nekoliko mjeseci dogodio se već više puta u Bitcoinovoj povijesti. Tko ne može podnijeti takve oscilacije, trebao bi to uzeti u obzir.

Regulatorni rizik ostaje prisutan. Iako većina zapadnih zemalja trenutno ima pozitivan ili neutralan stav prema kriptovalutama, regulatorni okvir još se razvija i može se promijeniti.

Za širi kontekst tržišta korisno je pratiti i druge kriptovalute poput Ethereuma, koji ima drugačiju namjenu i tehnološku osnovu. Diverzifikacija unutar kripto sektora ne eliminira rizike, ali pruža širu izloženost ekosustavu.

Za više tehničkih informacija o Bitcoin mreži, posjetite Bitcoin.org ili Bitcoin whitepaper koji je objavio Satoshi Nakamoto 2008. godine.

Sadržaj na makroinfo.com služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja financijski savjet.