Razmjeri pada

Nasdaq je pao 4,18% i zatvorio na 25.709,43 boda, najgore u postotnom smislu od 10. travnja 2025. S&P 500 izgubio je 2,64% i završio na 7.383,74 boda, što je njegov najlošiji dan od 10. listopada prošle godine. Dow Jones pao je 695 bodova ili 1,35%, na 50.866,78, samo dan nakon postizanja rekordne razine.

Pad je okončao devetotjedni niz dobitaka S&P 500, prvi gubitnički tjedan u posljednjih deset. Turbulencije nisu bile ograničene samo na dionice, jer su pale i cijene obveznica te nafte, dok je prinos na desetogodišnju američku obveznicu porastao na 4,518%.

Poluvodiči u središtu rasprodaje

Najveći udarac apsorbirali su proizvođači čipova. Philadelphia poluvodički indeks pao je 10,3%, najviše u jednom danu od ožujka 2020., čime je iz sektora izbrisano više od 1,2 bilijuna dolara vrijednosti. Micron Technology potonuo je 13,3%, a Broadcom 7,9% nakon razočaravajućih smjernica koje su narušile vjeru ulagača u neodoljivost AI dionica.

Dionice Microna prethodno su porasle 170% između kraja ožujka i četvrtka, čime je kompanija postala dvanaesta s tržišnom kapitalizacijom iznad bilijun dolara. Parabolični rast pokleknuo je ovog tjedna nakon Broadcomovih rezultata. Kako je primijetio glavni tržišni strateg Interactive Brokersa, Broadcomove su smjernice probile uvjerenje da je svaka kompanija povezana s ulaganjima u umjetnu inteligenciju praktički neranjiva.

Snažni podaci o zaposlenosti potaknuli strah od kamata

Mnogi ulagači okrivili su jaki svibanjski izvještaj o zaposlenosti za rasprodaju. Umjesto slabljenja, tržište rada pokazalo je dodatnu snagu, što otežava Federalnim rezervama opravdanje za zadržavanje kamatnih stopa na trenutačnoj razini.

Očekivanja o daljnjim rezovima kamata isparila su još prije nekoliko mjeseci. Od početka sukoba s Iranom tržišta sve više uračunavaju veću vjerojatnost podizanja stopa tijekom 2026. Kako je istaknuo ekonomist Interactive Brokersa, rastući prinosi i pad cijene nafte signaliziraju strah ulagača da bi Fed mogao podići kamate.

Pritisak na velike tehnološke kompanije

Rasprodaju je pojačao i izvještaj Financial Timesa da Meta Platforms razmatra veliko izdanje dionica, slično nedavnom potezu Alphabeta. Dionice Mete pale su 5,51%, a analitičari upozoravaju da bi financiranje golemih ulaganja u AI infrastrukturu kroz nove emisije dionica moglo bitno promijeniti investicijsku priču oko tih kompanija.

Prema riječima osnivača Mott Capital Managementa, tehnološke kompanije u nadolazećim kvartalima suočavaju se s teškim izborom: financirati potrošnju kroz dodatni dug i izdavanje dionica ili smanjiti kapitalne izdatke. Nijedan ishod vjerojatno neće biti povoljan za cijene dionica.

Otpornost obrambenih sektora

Unatoč općem padu, bilo je izoliranih oaza snage. Sektor potrošačkih osnovnih dobara porastao je 1,6%, a dionice Coca-Cole dobile su 3,5%. Takvo kretanje tipično je za risk-off okruženje, u kojem ulagači traže sigurnost u defenzivnim, manje cikličnim sektorima.

Daljnji smjer tržišta ovisit će o retorici dužnosnika Feda i nadolazećim podacima o inflaciji. Topliji izvještaj o cijenama mogao bi učvrstiti strah od podizanja kamata, dok bi blaži podatak mogao djelomično smiriti ulagače nakon ovog naglog pada.

The post Velika rasprodaja: S&P 500 pao 2,6%, Nasdaq u rekordnom padu appeared first on MAKROinfo.com.

Rat u Iranu presjekao europsku opskrbu

Otkad je rat u Iranu izbio 28. veljače, europske zrakoplovne kompanije bore se sa skokom cijena kerozina. Pojedini dužnosnici i analitičari, uključujući izvršnog direktora IEA-e Fatiha Birola, upozoravali su da je Europa tek nekoliko tjedana udaljena od osjetnih nestašica.

Rat je presjekao većinu europskog uvoza kerozina, dok domaća proizvodnja pada već gotovo dva desetljeća zbog trajnog zatvaranja rafinerija ili njihove prenamjene u proizvodnju biogoriva. Situacija na tržištu energenata ostaje napeta, a kretanje cijene nafte i dalje odražava geopolitičke rizike u regiji.

Diversifikacija uvoza ublažava udar

Tzitzikostas je odbacio procjene da bi nestašica mogla pogoditi Europu već u lipnju ako se stanje u Hormuškom tjesnacu ne popravi, upozorivši na alarmantne poruke uoči vrhunca turističke sezone. Plan EU-a iz travnja o pojačanoj koordinaciji među državama članicama trebao bi pomoći bloku da prebrodi razdoblje velikih poremećaja u opskrbi.

Zrakoplovne kompanije ukidaju neisplative linije i suočavaju se s dodatnim troškovima u milijardama dolara. Istodobno su sve sigurnije da će kontinent izbjeći nestašicu jer rafinerije maksimiziraju proizvodnju kerozina, a kupci diversificiraju uvoz povećanim isporukama iz SAD-a i Nigerije.

Problem je cijena, ne dostupnost

Lufthansa i Air France-KLM očekuju da će im računi za gorivo ove godine porasti za više od dvije milijarde dolara svaki, no nijedna kompanija nije upozorila na skoru nestašicu. International Airlines Group, vlasnik British Airwaysa, izjavio je da je na temelju trenutačnih spoznaja siguran u opskrbu kerozinom na glavnim tržištima tijekom ljeta.

Poruka iz industrije jasna je: izazov više nije dostupnost goriva, nego njegova cijena. Viši troškovi energenata mogli bi se preliti na cijene avionskih karata i pritisnuti maržu prijevoznika, a daljnji smjer ovisit će o stabilizaciji bliskoistočne opskrbe i kretanju cijene nafte.

The post EU: nema nestašice kerozina ovog ljeta appeared first on MAKROinfo.com.

Cijena zlata pala je 146,50 dolara, odnosno 3,27%, na 4.339,61 dolar po unci. Srebro je predvodilo pad uz gubitak od 7,17% i zatvaranje na 68,57 dolara, dok je dnevni raspon zlata sezao od 4.481,65 do 4.311,86 dolara.

Tržište rada iznenadilo i preokrenulo očekivanja

Svibanjski izvještaj o nepoljoprivrednim radnim mjestima nadmašio je očekivanja sa znatnom razlikom, signalizirajući otpornost tržišta rada. To je smanjilo vjerojatnost skorog rezanja kamata i pojačalo bojazni da bi Fed mogao dulje zadržati povišene stope ili čak nastaviti zatezanje monetarne politike.

Jači dolar i rastući prinosi dvostruki su udarac za zlato i srebro. Kako metali ne nose kamatu, viši prinosi na obveznice povećavaju oportunitetni trošak njihova držanja, a snažniji dolar ih čini skupljima za strane kupce.

Srebro, platina i paladij pod dvostrukim pritiskom

Pad nije zaobišao ni ostale metale. Cijena srebra pala je strmije od zlata jer srebro ima dvojnu ulogu, kao monetarna imovina i kao industrijska sirovina. Slabija industrijska potražnja dodatno je opteretila cijenu.

Platina je pala 6,20% na 1.792,90 dolara, a paladij 6,34% na 1.247,25 dolara. Oba metala snažno ovise o automobilskoj industriji i proizvodnim ciklusima, pa su bili posebno osjetljivi na risk-off raspoloženje na tržištima.

Pad dionica i nafte pojačao rasprodaju

Šire tržišno okruženje dodatno je naškodilo metalima. Nasdaq je potonuo 4,18%, najgore u jednom danu od travnja 2025., predvođen padom poluvodičkih i AI dionica. Terminski ugovori na S&P 500 pali su 3,07%.

Istodobno je cijena nafte pala 3% na 90,25 dolara po barelu, unatoč nastavku izraelskih vojnih aktivnosti u Libanonu. Slabija nafta smanjila je inflacijska očekivanja i oslabila jedan od ključnih argumenata u korist zlata.

Što dalje za plemenite metale

Unatoč korekciji, strukturna potražnja ostaje podržana. Akumulacija središnjih banaka i dalje pruža temelj cijeni zlata, a geopolitička neizvjesnost na Bliskom istoku osnažuje dugoročni argument za fizičko vlasništvo.

Tržišta sada prate komentare dužnosnika Feda i nadolazeći izvještaj o inflaciji (CPI). Topliji CPI od očekivanog ojačao bi petkovu rasprodaju, dok bi hladniji podatak mogao djelomično vratiti optimizam oko rezanja kamata.

The post Zlato i srebro u velikom padu zbog najnovijeg izvještaja s američkog tržišta rada appeared first on MAKROinfo.com.

Trgovački divovi i naftne kompanije predvode kupnju

Od 79,7 milijuna barela koliko je SAD dosad pustio na tržište, gotovo 50 milijuna otišlo je britanskoj Vortexa Ltd. Slijedi Trafigura s 21,4 milijuna barela, dok je Shell preuzeo 18,1 milijun, Marathon Oil 9,7 milijuna, a BP 6 milijuna barela. Supercisterna Eagle Versailles trenutno plovi prema Rotterdamu s otprilike 2,1 milijun barela srednje kisele nafte iz teksaškog Bryan Mounda, najveće lokacije američkog rezervnog sustava.

Popust od pet dolara po barelu privlači europske rafinerije

Američka kisela nafta iz SPR-a europskim se kupcima nudi uz popust od približno 5 dolara po barelu u odnosu na lokalne sorte, što olakšava marže rafinerijama dok cijena nafte (Brent) ostaje blizu 105 dolara. Pošiljke teku i prema Aziji i Latinskoj Americi, no nedavni pad cijena mogao bi prigušiti azijsku potražnju.

Hormuz ostaje uskim grlom globalne ponude

Otpuštanje rezervi tek privremeno rasterećuje tržište jer Hormuški tjesnac i dalje je praktički zatvoren za većinu komercijalne plovidbe. Iran propušta brodove iz neprijateljskih zemalja izuzetih iz blokade uz naplatu pristojbi većih od milijun dolara po brodu, dok su premije osiguranja za prolazak skočile i do deset puta. Trenutno se kroz tjesnac kreće tek oko 5% predratnog volumena, što istovremeno gura naviše cijene nafte i prirodnog plina na europskom tržištu.

Učinak na cijene kratkotrajan, povrat zahtjevan

Standard Chartered procjenjuje kako je rat globalnom tržištu oduzeo oko 8 milijuna barela dnevno, što bi cjelokupno IEA-ino otpuštanje moglo nadomjestiti tek pedesetak dana. Američki SPR pao je na oko 415 milijuna barela uoči akcije, odnosno 60% ukupnog kapaciteta od 727 milijuna, a posuđena nafta morat će se vratiti po mehanizmu razmjene, najčešće kvalitetnijom slatkom naftom uz kamatu i do 22% do 2028. godine.

The post Europa postaje glavni kupac američke strateške nafte appeared first on MAKROinfo.com.

Tipičan obrazac u kriznim trenucima

Pad u prvim tjednima rata mnoge je iznenadio s obzirom na reputaciju zlata kao sigurne luke. Prema Stefanu Gleasonu iz Money Metals Exchangea, riječ je o tipičnom obrascu u kriznim razdobljima. Početni skok zbog geopolitičkog straha brzo je izblijedio kako se javila potreba za likvidnošću, a fokus tržišta prebacio se na inflacijske rizike i prekid Fedovog ciklusa snižavanja kamata.

Najveći mjesečni pad u 13 godina

Zlato je u ožujku zabilježilo gubitak od gotovo 11%, što je prvi mjesečni pad od lipnja prošle godine i najveći mjesečni pad u gotovo 13 godina, prema podacima Dow Jones Market Data. Trenutna razina cijene nalazi se 12,4% ispod rekordnog intradnevnog vrhunca od 5.626,80 dolara postignutog 29. siječnja.

Skupa nafta vraća zlato u fokus

Viši troškovi energenata u idućim mjesecima mogli bi se okrenuti u korist žutog metala. Michael Armbruster iz brokerske kuće Altavest smatra kako bi razdoblje skupljih energenata moglo postati ozbiljna prepreka rastu globalne ekonomije, što bi makroekonomski kontekst druge polovice godine učinilo povoljnijim za zlato kao tradicionalno utočište u trenucima ekonomskog stresa. Cijena nafte ostaje znatno povišena otkako je sukob praktički paralizirao Hormuški tjesnac.

Na što paziti dalje

Investitori sada pažljivo prate FOMC sastanak 28. i 29. travnja, gdje se očekuje nova pauza u rezovima kamatnih stopa, kao i diplomatske napore za smirivanje sukoba. Produbljivanje energetskog šoka i znakovi usporavanja BDP-a mogli bi vratiti potražnju za sigurnom lukom, dok bi proboj u dijalogu Washingtona i Teherana dodatno rasteretio inflacijske strahove.

The post Cijena zlata u minusu 11% od početka rata u Iranu appeared first on MAKROinfo.com.

Ekonomisti i analitičari upozoravaju da bi mogla biti riječ o početku strukturne krize tržišta rada izazvane umjetnom inteligencijom.

Meta reže 8.000 mjesta, Microsoft prelazi vlastiti Rubikon

Metina objava odnosi se na otprilike 8.000 zaposlenika, a otkazi stupaju na snagu 20. svibnja. Tvrtka je investitorima već najavila da će joj troškovi u 2026. porasti na 162 do 169 milijardi dolara, prvenstveno zbog ulaganja u AI infrastrukturu i visokih plaća za AI stručnjake koje agresivno zapošljava.

Microsoft istodobno nudi dobrovoljne otkupe za oko 8.750 američkih zaposlenika, što čini 7% domaće radne snage. Direktorica ljudskih resursa Amy Coleman u internoj je dopisi navela da program zaposlenicima daje priliku da odlazak izvedu pod vlastitim uvjetima i uz izdašnu potporu tvrtke.

AI kao motor i kao prijetnja

Iste tvrtke koje godišnje troše stotine milijardi dolara na izgradnju AI infrastrukture sada traže uštede smanjivanjem broja zaposlenih. Prema podacima Layoffs.fyi, samo u 2026. tehnološki sektor već je izgubio više od 92.000 radnih mjesta, dok ukupna brojka od 2020. premašuje 900.000 otkaza.

Anthony Tuggle, izvršni coach s pozadinom u AI sektoru, za CNBC je opisao zbivanja kao temeljnu strukturnu promjenu, a ne privremenu tržišnu korekciju. Zuckerberg je već u siječnju 2026. nazvao “godinom u kojoj AI počinje dramatično mijenjati način na koji radimo”, a travanjska najava potvrdila je da se “pojednostavljenje operacija” sada izravno prevodi u rezove broja zaposlenih.

The post Masovna otpuštanja u Meti i Microsoftu: početak “AI krize” na tržištu rada? appeared first on MAKROinfo.com.

60 dana za prodaju, automatska likvidacija nakon roka

Klijentima ostaje dva mjeseca za ručnu prodaju postojećih pozicija u zlatu, srebru, platini i paladiju. Sve što ostane na računima nakon 15. lipnja Revolut će automatski likvidirati po tržišnim cijenama, a provizije naplaćene u tom procesu vraćaju se kao jednokratna isplata.

Britanski entitet zadržava trgovinu plemenitim metalima, što stvara dvojnu strukturu između britanskih i europskih korisnika. Reuters je iz tvrtke dobio izjavu da se promjena odnosi na “manju skupinu korisnika”, no prema BeInCryptu, gašenje obuhvaća više od 30 EEA tržišta, uključujući Njemačku, Francusku, Italiju, Španjolsku, Irsku i Poljsku.

Kripto pod MiCA-om ide u suprotnom smjeru

Dok plemeniti metali nestaju iz aplikacije, kripto poslovanje ubrzava. Revolut je u listopadu 2025. dobio MiCA licenciju, a njegova napredna burza Revolut X podržava više od 200 tokena i 400 trgovačkih parova, uz besplatne konverzije stablecoina u dolar. Europski korisnici tako i dalje imaju izravan pristup bitcoinu i drugim digitalnim imovinama unutar iste aplikacije.

Rani investitor Max Karpis odluku je ocijenio komercijalnom, a ne regulatornom, pripisujući je tankim maržama i niskom obujmu trgovanja plemenitim metalima. Tu tezu podupire izostanak nadzornih radnji, dok se Revolut formalno pozvao na standardnu klauzulu 6.5 svojih uvjeta poslovanja.

Što sad rade korisnici koji su držali zlato i srebro

Revolut je krajem 2025. držao 738,7 milijuna funti uloženih u plemenite metale za hedging izloženosti klijenata, naspram 199,1 milijuna godinu ranije, što sugerira da je portfelj brzo rastao. Sad slijedi obrnuti proces likvidacije.

Karpis je kao prirodnu alternativu predložio fizički potpomognute zlatne ETF-ove. U opciji su i dedicirani brokeri s alociranim metalom, kao i specijalizirane platforme za trgovinu platinom i paladijem. Slučaj otkriva poznatu zamku fintecha. Aplikativna izloženost robama je ugodna dok traje, ali se može povući brzo i jednostrano kad ekonomska računica više ne stoji. Za europske korisnike koji u plemenitim metalima vide diversifikacijski sloj portfelja, Revolut više nije pouzdana ulazna točka.

Izvor fotografije: Wikimedia Commons

The post Revolut ukida uslugu trgovanja plemenitim metalima appeared first on MAKROinfo.com.

Glavni metalni analitičar Nick Snowdon poremećaj naziva “crnim labudom”, a do kraja godine očekuje deficit od najmanje 2 milijuna tona. U pozadini su blokada Hormuškog tjesnaca i objave više sile u ključnim talionicama Perzijskog zaljeva.

Devet posto svjetske ponude pod udarom

Bliski istok proizvodi oko 7 milijuna metričkih tona aluminija godišnje, što je otprilike 9% globalne ponude. Iranske rakete pogodile su pogon Aluminium Bahrain (Alba), najveću svjetsku talionicu na jednoj lokaciji s kapacitetom od 1,6 milijuna tona, kao i postrojenje Emirates Global Aluminum u Al Taweelahu.

Cijena aluminija je 16. travnja na londonskoj burzi LME dosegnula rekordnih 3.672 dolara po toni, najvišu razinu u četiri godine. Mercuria svoju procjenu deficita smatra konzervativnom jer pretpostavlja barem djelomično obnavljanje tokova glinice (sirovine za proizvodnju aluminija) kroz Hormuški tjesnac u nadolazećim tjednima.

Globalne zalihe pred isušivanjem

Razmjeri šoka postaju jasniji u kontekstu zaliha. Vidljive svjetske zalihe iznose oko 1,5 milijuna tona, a ukupne globalne zalihe, uključujući nevidljive jedinice, tek nešto više od 3 milijuna tona, što tržištu ostavlja vrlo male tampone. Kina, najveći svjetski proizvođač, ograničena je godišnjom kvotom od 45 milijuna tona, dok SAD i Europa imaju malo neaktivnih kapaciteta koji bi se brzo vratili u pogon.

Goldman Sachs i JPMorgan dijele zabrinutost. Analitičari JPMorgana opisuju tržište kao “crnu rupu” i upozoravaju na “ozbiljan i produljen prekid ponude” čak i ako se plovidba kroz Hormuz uskoro normalizira. Aluminij je ključan materijal za automobilsku, građevinsku i ambalažnu industriju, pa bi šok mogao prelijevati cjenovni pritisak u širi spektar potrošačkih i industrijskih dobara.

Što ovo znači za druga tržišta

Blokada Hormuza pritišće i druga sirovinska tržišta. Cijene nafte zadržale su uzlaznu putanju ovog tjedna, dok industrijski metali poput bakra reagiraju na rast geopolitičkog rizika i strah od širenja sukoba na šire područje Zaljeva.

Europa je godinama smanjivala vlastitu talioničku bazu zbog strukturno visokih cijena energije i regulatornog pritiska, dok je SAD od 2000. ostao s tek četiri primarne talionice, naspram 24 prije četvrt stoljeća. To zapadne kupce ostavlja u trci za zamjenskom ponudom, prvenstveno iz Kanade i Kine, u trenutku kad globalni lanac opskrbe ima najmanje rezervi u dvadesetak godina.

The post Tržište aluminija pred najvećim šokom od 2000. godine appeared first on MAKROinfo.com.

Europa se trenutno nalazi u najozbiljnijoj krizi u opskrbi zrakoplovnim gorivom u modernoj povijesti. Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol izjavio je prošli tjedan da Europi preostaje “možda šest tjedana” zaliha kerozina. Zbog rata u Iranu i američke pomorske blokade Hormuškog tjesnca — kroz koji, prema analizi Oxford Economicsa, prolazi između četvrtine i trećine svjetske pomorske opskrbe kerozinom — cijena zrakoplovnog goriva udvostručila se u svega mjesec dana.

Što su strateške rezerve kerozina i zašto postoje

Strateške rezerve nafte i naftnih derivata obvezne su zalihe koje svaka zemlja članica EU mora držati kao osiguranje od prekida u opskrbi. Pravni okvir postavlja Direktiva 2009/119/EZ, koja od država članica traži zalihe ekvivalentne 90 dana prosječnog neto uvoza ili 61 dan domaće potrošnje — što god je veće. Zemlje same biraju strukturu rezervi: neke drže više sirove nafte, neke gotovih proizvoda poput benzina, dizela ili kerozina.

U Hrvatskoj je za upravljanje obveznim zalihama zadužena Agencija za ugljikovodike (AZU). Financira se naknadom koju plaćaju svi uvoznici i proizvođači naftnih derivata, a sredstva koristi za otkup, skladištenje i obnovu zaliha. Zalihe se mogu držati u obliku sirove nafte, gotovih proizvoda ili ugovornih opcija o kupnji kod trećih strana (takozvane “tickets”).

Kerozin ili zrakoplovno gorivo izdvaja se iz cijele obitelji naftnih derivata kao najosjetljiviji proizvod. Za razliku od benzina i dizela, koji imaju široku civilnu i vojnu zamjensku primjenu, kerozin se praktički koristi isključivo u zrakoplovstvu. Prema podacima Međunarodne udruge za zračni prijevoz (IATA), čini oko 30 % ukupnih operativnih troškova zračnih prijevoznika, dakle najveći pojedinačni trošak u industriji.

Zašto neke zemlje drže tisuće tona, a druge nula

Razlike u količini kerozinskih rezervi u EU izravno odražavaju zračnu infrastrukturu i ekonomsku geografiju. Francuska drži 1.167 tisuća tona jer ima zračnu luku Charles de Gaulle, jedan od najvećih europskih zračnih čvorova; Njemačka 1.136 tisuća tona zbog Frankfurta i Münchena; Španjolska 714 tisuća tona zbog gustoće turističkih ruta i velike uloge Madrid-Barajasa. Italija (596) i Nizozemska (167, sa Schipholom) slijede istu logiku.

Posebno je zanimljiv slučaj Irske. S populacijom od 5,1 milijun stanovnika — tek neznatno više od Hrvatske — Irska drži 330,8 tisuća tona kerozina. Razlog je zračna luka u Dublinu, jedan od glavnih transatlantskih zračnih čvorova u Europi, koji pretače gorivo za stotine letova dnevno prema SAD-u. Rezerve su, drugim riječima, izraz stvarnog prometa, ne veličine populacije.

Na suprotnoj strani nalaze se zemlje bez vlastite rafinerije: Slovenija, Cipar i Estonija drže nula tona sirove nafte u strateškim rezervama — sve moraju držati u gotovom obliku derivata. Slovenija je unutar tog okvira odabrala koncentrirati cjelokupnu rezervu od 517 tisuća tona u dizelu i benzinu, potpuno preskočivši kerozin. Po EU direktivi to je dopušteno jer ona dopušta određeno miješanje kategorija. U kontekstu trenutne krize, međutim, slovenski izbor djeluje prilično rizično.

Hrvatska na dnu liste država EU

Hrvatski podatak od 5.000 tona izgleda skromno kad se usporedi s brojkama glavnih europskih igrača, ali koliko je to u praksi? Prosječni Airbus A320, najčešći avion u europskom srednjelinijskom prometu, troši oko 2,5 tone kerozina po satu leta. Hrvatska cijela strateška rezerva kerozina dakle pokriva otprilike 2.000 sati leta takvog aviona — ili, za konkretniji prikaz, nekoliko tjedana rada cijele flote Croatia Airlinesa u vršku ljetne sezone.

Te rezerve su, usput rečeno, u proteklih pola godine porasle s nule na ovaj skromni iznos. Bitnije je pitanje funkcionira li takav buffer u scenariju stvarne krize. Strateške rezerve nisu dizajnirane za pokrivanje nekoliko dana rada — trebale bi biti osiguranje za tjedne ili mjesece izolacije. EU direktiva zahtijeva 90 dana zaliha za potrebe naftnog tržišta u cjelini; na razini kerozina specifično, razlika između Hrvatske i susjednih zemalja s razvijenijom strateškom infrastrukturom jasno je vidljiva na infografici.

Hrvatskoj u praksi pomaže domaća rafinerijska infrastruktura — INA Rijeka (Urinj) proizvodi dio kerozina za domaće tržište — pa u normalnim uvjetima ne ovisi isključivo o uvozu gotovog goriva. No u scenariju kakav trenutno vidimo u Europi, gdje je tržište kerozina ušlo u “sistemsku nestašicu” (izraz koji je u razgovoru s CNBC-om upotrijebio Claudio Galimberti iz Rystad Energyja), i sama rafinerija ovisi o dotoku sirove nafte kroz sustav JANAF-a i Jadransko more. Drugim riječima, domaća proizvodnja nije autonomno rješenje ako se europska kriza opskrbe produbi.

Kriza u Iranu i lavina otkazivanja letova

Rat između SAD-a i Irana započeo je 28. veljače 2026. Cijena nafte u roku od nekoliko dana prešla je razinu od 100 dolara po barelu. Ključni pomak dogodio se u ožujku, kada je američka mornarica uspostavila pomorsku blokadu ulaza u Hormuški tjesnac. Prema Oxford Economicsu, cijene sirove nafte u ožujku su skočile za 64 % — najveći šok od 2022. Od početka rata nijedan brod s kerozinom iz Zaljeva nije prošao tjesnac.

Posljedica je eskalacija dviju paralelnih kriza. Prva je cjenovna: prema podacima IATA-e, cijena kerozina u ožujku je porasla za 103 % na mjesečnoj razini. Trenutni “crack spread” (razlika između cijene kerozina i sirove nafte iz koje se proizvodi) dosegnuo je rekordnih 80 dolara po barelu. Druga kriza je fizička: brodovi s kerozinom iz Zaljeva jednostavno ne dolaze. SAD je povećao izvoz kerozina prema Europi šesterostruko, na oko 150.000 barela dnevno, ali to pokriva tek dio jaza.

Zato su u posljednjih mjesec dana aviokompanije jedna za drugom najavile rezove. Ryanair razmatra smanjenje kapaciteta za ljeto, Wizz Air očekuje udarac od 50 milijuna eura na neto dobit u 2026., KLM će narednog mjeseca otkazati 160 letova iz Amsterdama, SAS je otkazao tisuću letova u travnju. Lufthansa je objavila otkazivanje 20.000 letova i ubrzano gasi CityLine feeder operacije, uključujući 27 starijih aviona koje povlači prije roka.

Što to znači za hrvatsku turističku sezonu

Za Hrvatsku, koja ostvaruje oko petine BDP-a od turizma i gdje većina stranih turista s udaljenih tržišta dolazi zrakom, nestašica kerozina nije apstraktna priča. Ako europske aviokompanije nastave rezati kapacitete pred ljetnu sezonu, manje će letova ulaziti u Zagreb, Split i Dubrovnik. Prema već spomenutoj analizi Oxford Economicsa, europske cijene aviokarata mogle bi ovoga ljeta porasti 5-10 %, uz dodatni pritisak preko “fuel surcharge” dodataka koje kompanije već sada uvode.

Pitanje strateških rezervi kerozina vjerojatno će postati vidljivo u domaćoj politici tek ako dođe do izravne nestašice na hrvatskom tržištu, a scenariji za to postoje. Ako kriza u Hormuzu potraje u ljetnu sezonu, konkurencija oko ograničene opskrbe kerozina među europskim zračnim lukama mogla bi dovesti do situacije u kojoj manji aerodromi jednostavno ne dobivaju gorivo na vrijeme. U tom slučaju, rezerva od 5.000 tona svakako je bolja od nule, ali nekoliko tjedna prometa ne čine ozbiljan strateški buffer za krizu koja bi mogla trajati mjesecima.

Infografika u vrhu članka prikazuje cjelovitu sliku strateških rezervi kerozina u EU u prosincu 2025. — posljednjem mjesecu za koji su dostupni podaci za gotovo sve članice (podatak za Švedsku odnosi se na studeni 2025.). Izvor podataka je Eurostatov dataset nrg_stk_oilm. Brojke su izražene u tisućama tona i pokazuju stanje obveznih rezervi prijavljenih Europskoj komisiji u okviru direktive 2009/119/EZ.

The post Strateške rezerve kerozina: Je li Hrvatska spremna za nestašicu zrakoplovnog goriva? appeared first on MAKROinfo.com.

Solarna industrija gomila zalihe pred promjenu poreznih pravila

Velik dio navale objašnjava se nastupom novih poreznih pravila od 1. travnja, kada je Peking ukinuo povrate poreza pri izvozu za niz proizvoda. Proizvođači solarnih panela prethodno su ubrzano gomilali zalihe kako bi stigli iskoristiti stare olakšice prije njihova isteka.

Fotonaponski sektor, koji je u najvećoj mjeri koncentriran u Kini, troši oko petinu svjetske godišnje ponude srebra. Srebro je ključna sirovina u fotonaponskim ćelijama, pa oscilacije u solarnoj proizvodnji izravno utječu na globalnu potražnju i kretanje cijene srebra.

Maloprodajni investitori biraju srebro umjesto zlata

Drugi snažan pokretač uvoza bili su kineski maloprodajni investitori koji u sve većoj mjeri kupuju male srebrne poluge kao jeftiniju alternativu znatno skupljem zlatu. Taj je trend podigao lokalne cijene iznad međunarodnih referentnih vrijednosti, zbog čega je dodatna količina metala privučena iz inozemstva.

Analitičari upozoravaju da nagli rast uvoza nije održiv. “Eksplozivni uvoz definitivno neće potrajati”, izjavio je Zijie Wu, analitičar pri Jinrui Futuresu, uz napomenu da nema dugoročne neravnoteže između ponude i potražnje jer je Kina ujedno i najveći svjetski proizvođač srebra s oko 3.300 tona godišnje.

Podaci otkrivaju i preokret u trgovinskom položaju zemlje. Lani je Kina bila neto izvoznik srebra i izvezla oko 5.100 tona, dok je početkom 2026. postala jedan od najvećih neto uvoznika. Kretanje cijene zlata i srebra pritom ostaje usko povezano, posebno u razdobljima pojačane potražnje za sigurnim lukama.

The post Kina uvezla rekordnih 836 tona srebra u ožujku appeared first on MAKROinfo.com.