Radio upozorenja, pucnjava i napadi na tankere

Trgovački brodovi navodno su dobivali izravna radio upozorenja od iranske mornarice koja je proglasila tjesnac zatvorenim za sav promet. Teheran tvrdi da Washington nije ispunio obveze iz sporazuma o prekidu vatre dogovorenog prije nekoliko dana.

Sigurnosni rizici naglo rastu. Američki obrambeni izvor navodi da je iranska Revolucionarna garda (IRGC) u posljednjim danima izvela više napada na komercijalna plovila, dok vlasnici brodova prijavljuju pucnjavu u tjesnacu. Indija priprema diplomatski odgovor nakon što su dva plovila pod indijskom zastavom, uključujući supertanker (VLCC) s dva milijuna barela iračke nafte, bila napadnuta u blizini Hormuza.

Nedavni optimizam polako nestaje

Razvoj događaja znači oštar zaokret u odnosu na petak, kada je Iran objavio da je navigacija “potpuno otvorena” nakon privremenog primirja vezanog uz deeskalaciju u Libanonu. Cijena nafte tada je pala za više od 10 posto, pri čemu je WTI zatvorio na 84,98 dolara po barelu, a Brent na 90,38 dolara.

Subotnjim potezima Teherana ta korekcija ponovno je dovedena u pitanje. Vlasnici brodova nisu spremni vratiti se na rutu, mnoga plovila već su preusmjerena izvan regije, a raspoloživost tankera na Bliskom istoku drastično je smanjena.

Što dalje za globalna tržišta

Iako Washington i dalje šalje diplomatske signale o napretku pregovora, situacija na vodi priča drugu priču. Dok tjesnac ostaje pod iranskom kontrolom, a pristup imaju samo plovila koja odobre iranske vlasti, rizik od dugotrajnog prekida globalnog protoka nafte raste.

Cijena prirodnog plina već je reagirala blagim rastom, dok investitori povećani dio kapitala usmjeravaju prema sigurnim lukama poput zlata. Ako fizička ograničenja potraju, rasprodaja od petka mogla bi se pokazati kratkotrajnom, a trgovci prisiljeni ponovno vrednovati ozbiljnost poremećaja.

The post Hormuz ponovno pred potpunim zatvaranjem, sukob se zaoštrava appeared first on MAKROinfo.com.

Stagflacija kao glavni strah

Najčešće spominjana riječ bila je stagflacija, kombinacija slabog rasta i uporne inflacije. Guverner Banke Francuske François Villeroy de Galhau rekao je da se kreatori politika “ne mogu kladiti samo na najpovoljniji scenarij” jer postoji “neviđena neizvjesnost, čak i nepoznato”.

“Rat bi mogao biti produljen, mogu postojati sekundarni učinci, ne samo na energente, nego i na druge proizvode. U našem slučaju očekujemo višu inflaciju i niži rast”, izjavio je Villeroy de Galhau.

Švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson dodala je da “još nismo vidjeli sve činjenice ove krize i moglo bi biti prilično loše”, upozoravajući da će globalna potražnja i rast biti niži bez obzira na ishod sukoba.

Tjesnac Hormuz kao ključna točka rizika

Grčki ministar financija Kyriakos Pierrakakis tvrdi da svijet potencijalno gleda “najveću energetsku krizu u povijesti”. Osim nafte, kroz tjesnac Hormuz prolazi trećina globalne trgovine gnojivima, zajedno sa sumporom, helijem i petrokemikalijama.

Pierrakakis je upozorio da bi travanj mogao biti gori od ožujka jer zadnji teretni brodovi koji su isplovili 28. veljače tek stižu na odredište oko 20. travnja, pa će se nestašice tek sada jače osjetiti na tržištima. Novozelandska ministrica financija Nicola Willis istaknula je scenarij u kojem sirova nafta ostaje zarobljena na Bliskom istoku, bez mogućnosti dolaska do rafinerija u jugoistočnoj Aziji.

Upravo zato je cijena nafte i dalje u fokusu globalnih tržišta, kao i cijena prirodnog plina, koja reagira na svaki novi potez oko Hormuza.

Središnje banke bez jasne putanje kamatnih stopa

Olli Rehn, guverner središnje banke Finske i član Upravnog vijeća Europske središnje banke, naglasio je da ESB “nije unaprijed obvezao ni za kakvu putanju kamatnih stopa”, čak i kad tržišta ove godine procjenjuju seriju promjena u eurozoni.

“Nema jasnoće, nema sigurnosti o ključnim čimbenicima, uključujući trajanje sukoba. To uvelike ovisi o pregovorima i o tome koliko je ozbiljna šteta nanesena proizvodnji energije i transportnim rutama”, rekao je Rehn.

MMF je istovremeno snizio prognozu globalnog rasta i upozorio na nalet inflacije. Glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas istaknuo je da svakim danom koji prolazi, “uz sve veće poremećaje u energetici, sve više se približavamo nepovoljnom scenariju”.

The post Ovo su trenutno najveće brige središnjih bankara i političara appeared first on MAKROinfo.com.

Analizirali smo službene podatke Međunarodnog monetarnog fonda i World Gold Councila za dvanaest država jugoistočne Europe kako bismo odgovorili na nekoliko ključnih pitanja: tko danas ima koliko, zašto su neke zemlje na nuli, i što ulazak u eurozonu znači za nacionalne zlatne rezerve.

Pregled po državama: od 114 tona do nule

Tri države jugoistočne Europe drže više od 100 tona zlata. Grčka vodi s 114,7 tona, što je čini apsolutnom prvakinjom. Slijedi Mađarska sa 110 tona, koja je svoje zlatne rezerve drastično povećala u posljednjih nekoliko godina – još 2018. godine držala je tek oko 30 tona. Rumunjska je treća sa 103,6 tona, a većinu tog zlata drži još od ere Ceaușescua.

Srbija se izdvaja kao najsnažnija ne-EU država u jugoistočnoj Europi s 53,5 tona. Narodna banka Srbije je aktivno kupovala zlato tijekom 2024. i 2025. godine, dodavši između 4 i 5 tona samo u 2025., čime je bila najaktivniji kupac zlata u jugoistočnoj Europi. Uz to, Srbija je repatrirala gotovo svo svoje zlato iz inozemstva — prema dostupnim podacima, u švicarskim trezorima je ostala samo jedna tona.

Bugarska drži 41 tonu zlata, a njezin je slučaj posebno zanimljiv jer je upravo 1. siječnja 2026. ušla u eurozonu kao 21. članica, što znači da je morala prenijeti dio svojih rezervi Europskoj središnjoj banci. Tijekom 2025. godine Bugarska je dodala otprilike 2 tone zlata u svoje rezerve, vjerojatno upravo u sklopu priprema za ulazak u eurozonu, slično kao što je to učinila i Hrvatska krajem 2022. godine.

Iza te petorke slijedi značajan pad. Sjeverna Makedonija drži 6,9 tona, Slovenija 4,2 tone, Bosna i Hercegovina 3,5 tona, a Albanija 3,4 tone. Crna Gora drži približno 1,2 tone zlata, no s važnom napomenom: to zlato nije u bilanci središnje banke već Ministarstva financija, jer ga je Crna Gora dobila u procesu sukcesije imovine bivše SFRJ i SRJ. Na samom dnu tablice nalaze se Hrvatska i Kosovo s nula tona zlatnih rezervi.

Zašto Hrvatska nema zlatnih rezervi?

Hrvatska je u ranim devedesetima, nakon osamostaljenja, naslijedila 13,2 tone zlata iz bivše Jugoslavije. No 2001. godine, pod guvernerom Željkom Rohatinskim, Hrvatska narodna banka prodala je cjelokupne zlatne rezerve po tadašnjoj cijeni od otprilike 272 dolara po unci, zaradivši oko 115 milijuna dolara. Da je tih 13 tona zadržano do danas, vrijedile bi više od dvije milijarde dolara prema trenutnoj cijeni zlata.

Od 2001. do 2022. godine Hrvatska nije držala ni gram zlata. Promjena se dogodila tek krajem 2022. godine, neposredno prije ulaska u eurozonu 1. siječnja 2023. Pri pristupanju eurozoni, svaka nacionalna središnja banka mora Europskoj središnjoj banci prenijeti dio svojih deviznih rezervi, od čega 15% mora biti u zlatu, prema takozvanom kapitalnom ključu koji se temelji na udjelu BDP-a i populacije svake zemlje u EU.

Za Hrvatsku je taj iznos ukupno iznosio 639,9 milijuna eura, od čega je 15% — otprilike 96 milijuna eura moralo biti u zlatu. Budući da HNB u tom trenutku nije imao zlata, kupio je nešto manje od 2 tone na slobodnom tržištu u prosincu 2022. i odmah ih prenio na račune ESB-a u Frankfurtu 3. siječnja 2023. Dakle, Hrvatska je kupila zlato isključivo da bi ispunila obvezu prema ESB-u, a ne da bi gradila vlastite zlatne rezerve.

Zlato ESB-a i zašto ga ne uključujemo u ove podatke

Europska središnja banka trenutno drži oko 507 tona zlata, prikupljenog od svih nacionalnih središnjih banaka članica eurozone. To zlato je u vlasništvu ESB-a i vodi se na njezinoj bilanci, a ne na bilancama pojedinih nacionalnih središnjih banaka.

Zato infografika prikazuje isključivo zlato u držanju nacionalnih središnjih banaka, onako kako ga izvještava Međunarodni monetarni fond u svojoj bazi International Financial Statistics. Kada Banka Slovenije izvještava da drži 4,2 tone, to je zlato koje je na njezinoj vlastitoj bilanci, odvojeno od onoga što je prenijela ESB-u pri ulasku u eurozonu 2007. godine. Isto vrijedi za Grčku (članica eurozone od 2001.), Bugarsku (od 2026.) i Hrvatsku (od 2023.).

Drugim riječima, stvarna količina zlata koja se može pripisati nekoj zemlji mogla bi biti nešto veća od prikazane ako uzmemo u obzir proporcionalni udio u ESB-ovim rezervama. No za dosljednu i usporedivu metodologiju (pogotovo jer uspoređujemo i nečlanice eurozone poput Srbije i Albanije) najpreciznije je koristiti podatke o vlastitim rezervama svake središnje banke.

Udio zlata u ukupnim deviznim rezervama

Sama tonaža ne govori cijelu priču. Jednako je zanimljivo pogledati koliki udio zlata čini u ukupnim deviznim rezervama svake države, jer to otkriva koliko snažno pojedina središnja banka vjeruje u zlato kao strateški instrument.

Grčka prednjači s nevjerojatnih 71% ukupnih rezervi u zlatu, što je jedan od najviših udjela na svijetu. Bugarska je na 69,2%, a Srbija na 28,8%. To znači da Srbija, iako ima manje zlata u apsolutnom iznosu od Rumunjske, relativno gledano drži gotovo dvostruko veći udio u zlatu. Mađarska je na 26,1%, Slovenija na 19,4%, Rumunjska na 18,5%, a Sjeverna Makedonija na 17,6%.

Na drugom kraju spektra nalaze se Bosna i Hercegovina (6,1%) i Albanija (6,9%), čije središnje banke zlato drže tek kao marginalni dio ukupnih rezervi.

Regionalni trendovi i širi kontekst

Zlatne rezerve središnjih banaka jugoistočne Europe treba promatrati i u širem globalnom kontekstu. Posljednje tri godine (2022.–2024.) obilježila je snažna kupovina zlata od strane središnjih banaka diljem svijeta – svake godine kupljeno je više od tisuću tona, daleko iznad prosjeka od 473 tone godišnje u razdoblju 2010.–2021. Taj trend se nastavio i u 2025. godini.

Najistaknutiji kupac u Europi bila je Narodna banka Poljske, koja je od 2018. do kraja 2025. povećala svoje rezerve s oko 103 tone na čak 550 tona. Mađarska je također bila među aktivnijim kupcima, utrostručivši svoje zlatne rezerve od 2018. godine.

U samoj jugoistočnoj Europi, Slovenija je 2025. godine prvi put nakon 2005. dokupila zlato, dodavši 1,05 tonu i povećavši rezerve s 3,17 na 4,22 tone. To je relativno nepoznata vijest, ali je relevantna za regionalnu financijsku publiku.

Izvori

• IMF International Financial Statistics (IFS)
• World Gold Council — Gold Reserves by Country
• Ministarstvo financija Crne Gore, CdM portal

The post Zlatne rezerve država jugoistočne Europe — tko ima koliko zlata? appeared first on MAKROinfo.com.

Preokret usred novih napetosti

Oporavak je tim impresivniji jer je stigao na dan kad su se okolnosti dodatno zaoštrile. Pregovori između SAD-a i Irana u Islamabadu propali su tijekom vikenda nakon 21 sat napora obje strane, a predsjednik Trump pokrenuo je pomorsku blokadu iranskih luka. Unatoč tome, tržišta su se okrenula naviše nakon što je Trump izjavio da ga je Iran kontaktirao i da “žele dogovor”.

Dow Jones dodao je 301 bod (+0,63%) i zatvorio na 48.218,25, dok je Nasdaq Composite porastao 1,23% na 23.183,74. Tehnološke dionice predvodile su rast, pri čemu je Oracle skočio gotovo 13%, a Palantir više od 3%.

Wall Street se kladi na dogovor

Prema analizi MarketWatcha, devet od deset najboljih dana za S&P 500 od početka Trumpovog drugog mandata bilo je potaknuto znakovima deeskalacije, bilo u vezi s carinama ili s Iranom. Wall Street je taj obrazac nazvao “TACO trade”, prema stupcu Financial Timesa koji je skovao akronim za tezu da Trump uvijek popušta pred eskalacijom.

Morgan Stanleyjev strateg Mike Wilson klijentima je poručio da je iranski rasprodaj korekcija unutar tekućeg bika, pri čemu su korporativne zarade ubrzavale uoči naftnog šoka umjesto da su se pogoršavale. Analitičari procjenjuju da će zarade S&P 500 kompanija u prvom tromjesečju pokazati rast od oko 12% na godišnjoj razini.

Nafta i dionice šalju različite signale

Ključna razlika ostaje u tome što tržište nafte i dalje odražava znatno veći oprez. Barclays je u noti klijentima istaknuo da dionički indeksi nadmašuju povlačenje cijena naftnih terminskih ugovora, što znači da su dionice optimističnije u pogledu ishoda. Brent se i dalje drži oko 98 dolara po barelu, a Hormuzov tjesnac ostaje uglavnom zatvoren.

Citigroup je napisao da smanjenje rizika u portfeljima otvara prostor za dodatno dodavanje rizičnih pozicija ako primirje ostane na tragu, sugerirajući da rally može imati dodatne snage. No UBS upozorava investitore da ne budu previše samouvjereni jer eskalacija napetosti između SAD-a i Irana uopće nije uračunata u trenutne cijene.

The post S&P 500 izbrisao sve gubitke od početka iranskog rata i vratio se u pozitivu za 2026. appeared first on MAKROinfo.com.

Strukturna promjena umjesto kratkoročnih zakrpa

Sredstva će biti usmjerena u tehnologije poput električnih vozila i toplinskih pumpi koje zamjenjuju sustave temeljene na plinu. Povećanje proračuna planira se financirati preraspodijelom postojeće potrošnje i smanjenjem državne vlastite potrošnje energije, a potpore će biti ciljano usmjerene prema najugroženijima.

Lecornu je jasno dao do znanja da Pariz odbija ponoviti pristup iz 2022. godine. Tada je Francuska potrošila desetke milijardi eura na ublažavanje energetskog udara za potrošače. Te mjere doprinijele su najvećem proračunskom deficitu u eurozoni i u kombinaciji s političkom nestabilnošću otežale povratak fiskalne ravnoteže. Rastući troškovi zaduživanja dodatno su pogoršali situaciju jer su viši prinosi na obveznice povezani s geopolitičkim napetostima povećali troškove servisiranja duga.

Posljedice za tržište nafte i plina

Ova odluka šalje signal tržištima: umjesto da europske vlade ponavljaju masovne subvencije koje umjetno održavaju potražnju za fosilnim gorivima, barem jedna velika ekonomija EU otvoreno ulaže u smanjenje ovisnosti o nafti i plinu.

Vlada je razmatrala dodatnu pomoć za radnike koji ovise o automobilima, no ti su planovi pauzirani nakon privremenog pada cijena nafte uslijed primirja povezanog s Iranom. Lecornu je naznačio da prostor za dodatne mjere i dalje postoji ako cijene goriva ponovno porastu i počnu značajno pogađati ranjive radnike.

Francuski zaokret prema elektrifikaciji mogao bi postati model za druge europske zemlje koje se suočavaju s istom dilemom: kratkoročno olakšanje ili dugoročna transformacija energetskog sustava.

The post Francuska: 10 milijardi eura za elektrifikaciju umjesto subvencija za gorivo appeared first on MAKROinfo.com.

Cijena zlata pala je zajedno s većinom globalnih klasa imovine na početku iranskog sukoba. Unatoč oporavku nakon najave primirja, zlato je i dalje oko 7,8% niže u odnosu na prošli mjesec, na razini od oko 4.731 dolar po unci. Gower priznaje da je uobičajeno vidjeti kratkotrajnu slabost zlata nakon šoka jer investitori prvo prodaju najlikvidniju imovinu, no ističe da su cijene sve osjetljivije na poteze velikih igrača poput središnjih banaka i ETF-ova.

Srebro ima “prave razloge za rast”

Morgan Stanley je optimističniji prema srebru, za koje smatra da ima solidne fundamentalne temelje u ponudi i potražnji te jasniju uzlaznu logiku u trenutnom tržišnom okruženju. Cijena srebra porasla je gotovo 150% u posljednjih 12 mjeseci, potaknuta višegodišnjim deficitima u ponudi i eksplozivnim rastom potražnje iz solarne industrije.

Ipak, srebro je nedavno palo više od 11% u mjesec dana, a spot cijena od oko 74 dolara po unci daleko je ispod vrhunca iznad 100 dolara iz siječnja ove godine. Gower smatra da su ti vršni nivoi uključivali znatan spekulativni element. Istovremeno, neki veliki proizvođači srebrnog nakita razmatraju prelazak na platinski premaz, što ukazuje na početak supstitucije potražnje uzrokovane visokim cijenama.

Aluminij profitira od poremećaja u opskrbi

Gower je posebno optimistična u vezi s aluminijem, čija je cijena snažno porasla u posljednjih mjesec dana jer su tržišta strahovala od nestašice ponude povezane s poremećajima u Zaljevu. Cijena aluminija skočila je oko 10,4% od početka iranskog sukoba, na 3.452 dolara po toni.

Kina je ranije objavila da neće dodatno širiti kapacitete za proizvodnju aluminija, dok je brza ekspanzija AI-ja i podatkovnih centara značajno povećala potražnju za električnom energijom, čime je konkurentnost aluminijskih talioničara na tržištu električne energije dodatno umanjena. Gower naglašava da je globalna ponuda aluminija već pala oko 4%, a ključna karakteristika tog metala jest da se proizvodnja, jednom zaustavljena, ne pokreće brzo. Čak i ako sukob završi sutra, cijene aluminija trebale bi ostati čvrsto podržane jer oporavak ponude zahtijeva vrijeme.

The post Zlato više nije sigurna luka? Morgan Stanley preferira ove metale appeared first on MAKROinfo.com.

Druga energetska kriza u četiri godine

Ovo je za Europu već druga velika energetska kriza od 2022. godine, kada su cijene eksplodirale zbog rusko-ukrajinskog sukoba. Pojedine države članice već su poduzele koordinirane nacionalne mjere za zaštitu kućanstava i poduzeća, no sada Komisija želi uspostaviti zajednički europski okvir. Među ključnim preporukama je i povoljnije oporezivanje električne energije u odnosu na fosilna goriva, što bi trebalo potaknuti bržu tranziciju prema obnovljivim izvorima.

Cijene goriva i prijetnja nestašicama

Cijene benzina, dizela i prirodnog plina već značajno rastu diljem Europe. Posebno je zabrinjavajuća situacija s aviogorivom. Ryanairov CEO Michael O’Leary upozorio je da bi nestašice kerozina mogle nastupiti već početkom svibnja ako se sukob nastavi. Trideset dana konflikta već je dodalo 14 milijardi eura na europski račun za uvoz fosilnih goriva, prema riječima europskog povjerenika za energetiku Dana Jørgensena.

Utjecaj na europska tržišta

Povjerenik Jørgensen upozorio je da se cijene energenata neće brzo vratiti na razine prije rata, čak ni u slučaju brzog završetka sukoba. Opskrba je zaglavljena u Hormuškom tjesnacu, a cijena nafte ostaje iznad 100 dolara po barelu. Brent je u ponedjeljak porastao preko 4% i približava se razini od 100 dolara, dok WTI drži razinu oko 98-99 dolara. Račun za uvoz fosilnih goriva nastavlja rasti, a rizik od fizičke nestašice goriva u Europi postaje sve stvarniji.

Za europska kućanstva i industriju ovo znači dodatni pritisak na već opterečene budžete. Snižavanje poreza moglo bi donijeti privremeno olakšanje, ali ključno pitanje ostaje koliko će dugo trajati poremećaji opskrbe kroz Hormuški tjesnac.

The post EU razmatra niže poreze na energente zbog krize u Hormuzu appeared first on MAKROinfo.com.

Od neutralne pozicije do ponovnog optimizma

BlackRock je krajem ožujka spustio svoju taktičku poziciju na američkim dionicama na neutralnu razinu, reagirajući na eskalaciju sukoba u Iranu i poremećaje opskrbe energentima kroz Hormuz. Sada, nakon primirja između SAD-a i Irana postignutog 8. travnja te signala iz Bijele kuće da je sukob pri završetku, kompanija se vraća na stranu kupaca. Indeks S&P 500 spreman je nadoknaditi gubitke nastale tijekom rata, a optimizam je dodatno pojačan početkom sezone kvartalnih rezultata.

Sezona zarada kao katalizator

Očekivanja analitičara za 2026. godinu predviđaju dvoznamenkastu stopu rasta zarada, s procjenama od oko 14% za cijelu godinu. Profitne marže su na povijesnim vrhovima, a sve više kompanija povećava smjernice umjesto da ih snižava. Ovaj tjedan rezultate objavljuju Goldman Sachs, JPMorgan, Citigroup, Wells Fargo, Morgan Stanley, Bank of America, Netflix i sam BlackRock, što će dati jasniju sliku stanja američke ekonomije.

Što to znači za ulagače

BlackRockova promjena stava značajna je jer se radi o kompaniji čije odluke utječu na portfelje milijuna ulagača diljem svijeta. Njihov povratak na pozitivnu poziciju prema američkim dionicama signalizira da se geopolitički rizik smanjuje, a fundamentalna slika ostaje povoljna. Za ulagače koji prate globalne dioničke indekse, uključujući Dow Jones, ovo bi moglo označiti početak novog uzlaznog ciklusa, pod uvjetom da primirje u Iranu potraje i da sezona zarada potvrdi optimistična očekivanja.

Ipak, rizici ostaju. Cijena nafte je i dalje iznad 100 dolara po barelu, a sam BlackRockov CEO Larry Fink upozorio je da bi nafta mogla dosegnuti 150 dolara ako Iran nastavi predstavljati prijetnju prolazu kroz Hormuški tjesnac.

The post BlackRock očekuje bikovsko dioničko tržište: rat je pri kraju, a profiti rastu appeared first on MAKROinfo.com.

Na sastanku su bili prisutni Jane Fraser (Citigroup), Ted Pick (Morgan Stanley), Brian Moynihan (Bank of America), Charlie Scharf (Wells Fargo) i David Solomon (Goldman Sachs). Sve zastupljene institucije klasificirane su kao globalno sistemski važne banke, što znači da bi proboj sigurnosti bilo koje od njih mogao izazvati lančanu reakciju na financijskim tržištima, uključujući indekse poput S&P 500.

Što je Mythos i zašto je toliko zabrinjavajuć

Mythos je najnapredniji Anthropicov AI model, objavljen 7. travnja za ograničenu skupinu tehnoloških i financijskih tvrtki. Iako nije dizajniran za hakiranje, njegove napredne sposobnosti kodiranja i zaključivanja omogućile su mu otkrivanje tisuća takozvanih “zero-day” ranjivosti na svim većim operativnim sustavima i preglednicima.

Među otkrićima je propust u OpenBSD sustavu koji je bio neotkriven 27 godina te bug u video procesoru FFmpeg koji je preživio pet milijuna automatiziranih sigurnosnih testova.

Projekt Glasswing: obrana prije napada

Umjesto javnog objavljivanja modela, Anthropic je pokrenuo inicijativu Project Glasswing koja odabranim tehnološkim i financijskim tvrtkama daje pristup modelu isključivo za otkrivanje i saniranje ranjivosti. Među partnerima su Amazon, Apple, Microsoft, Google, Nvidia i JPMorgan. Anthropic je najavio do 100 milijuna dolara u kreditima za korištenje modela i 4 milijuna dolara u donacijama organizacijama za sigurnost otvorenog koda.

Što to znači za tržišta i štediše

Za prosječnog korisnika bankarskih usluga ovo znači da institucije koje drže bilijune dolara u depozitima sada moraju računati na potpuno novu vrstu prijetnje. Uspješan kibernetički napad potpomognut alatom poput Mythosa mogao bi ugroziti pristup sredstvima, kompromitirati podatke o računima ili pokrenuti širu krizu povjerenja u financijski sustav. Reakcija na burzi mogla bi biti značajna u slučaju bilo kakvog incidenta.

Regulatori i bankari prema svemu sudeći ovu prijetnju shvaćaju ozbiljno. Pitanje je hoće li priprema biti dovoljna.

The post Fed i američko ministarstvo financija sazvali hitni sastanak zbog umjetne inteligencije appeared first on MAKROinfo.com.

Kapitalni dobitak od 15 milijardi dolara

Zahvaljujući rastu cijene zlata, koja se u proteklom desetljeću učetverostručila i u siječnju 2026. dosegla gotovo 5.600 dolara po unci, operacija je donijela kapitalni dobitak od oko 13 milijardi eura, odnosno 15,1 milijardu dolara. To je banci pomoglo da ostvari neto dobit od 8,1 milijardu eura za 2025., nakon gubitka od 7,7 milijardi eura godinu ranije.

Francuska tvrdi: odluka nije politički motivirana

Guverner Banque de France François Villeroy de Galhau izjavio je da potez nije politički motiviran te da je riječ o tehničkoj nadogradnji na poluge koje zadovoljavaju suvremene međunarodne standarde. Francuska modernizira svoje zlatne rezerve od 2005. godine, a glavninu zlata iz SAD-a i Velike Britanije prebacila je još 1960-ih. No kontekst je teško ignorirati: zamrzavanje 300 milijardi dolara ruskih rezervi 2022. jasno je pokazalo svim državama da se imovina u zapadnim jurisdikcijama može upotrijebiti kao oružje.

Njemačka bi mogla biti sljedeća

Francuska nije jedina koja razmišlja o repatrijaciji zlata. U Njemačkoj ekonomisti i političari pozivaju na povratak više od 1.200 tona zlata koje se još uvijek čuva u New Yorku. Logika je jednostavna: u vrijeme nesigurnosti vlade žele izravan pristup svojim rezervama bez oslanjanja na strane institucije. Svih 2.437 tona francuskog zlata sada se nalazi u podzemnom trezoru La Souterraine južno od Pariza, prvi put u gotovo 100 godina.

Signal za globalno tržište zlata

Ovaj potez sam po sebi ne mijenja ravnotežu na tržištu zlata, ali je simptom šireg trenda. Središnje banke diljem svijeta gomilaju zlato tempom koji nije viđen od Hladnog rata. Ako više europskih zemalja slijedi francuski primjer, to bi moglo dodatno pojačati potražnju i podržati visoke cijene plemenitih metala.

The post Francuska povukla zlato iz SAD-a i zaradila 15 milijardi dolara appeared first on MAKROinfo.com.