Cijena zlata porasla je 271% u posljednjih deset godina – s oko 35 eura po gramu u travnju 2016. na oko 130 eura po gramu u travnju 2026. Istovremeno, prosječne neto plaće u Hrvatskoj i susjednim državama rasle su između 61% i 181%.
Postavlja se jednostavno pitanje: koliko grama zlata danas može kupiti jedna prosječna plaća, i kako se to promijenilo u odnosu na prije deset godina?
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj danas iznosi 1.511 eura. Prije deset godina bila je 770 eura — gotovo dvostruko manje. No u travnju 2016. gram zlata koštao je oko 35 eura, pa je prosječna hrvatska plaća mogla kupiti 22 grama. Danas gram košta 130 eura, a tih 1.511 eura donosi samo 11,6 grama. Plaća je narasla 96%. Cijena zlata narasla je 271%.
Zašto mjeriti plaću u zlatu?
Zlato je najstarija mjera vrijednosti na svijetu. Za razliku od eura, dolara ili dinara, ne može se tiskati, ne ovisi o odlukama centralne banke i ne gubi vrijednost zbog inflacije. Upravo zato služi kao zanimljiv referentni okvir za sagledavanje rasta plaća iz druge perspektive.
Kada se kaže da plaća raste, to je nominalni podatak – govori koliko eura piše na platnoj listi. Ali ne govori ništa o tome koliko se zlata za taj iznos može kupiti. A zlato je u posljednjem desetljeću raslo brže od plaća u svim promatranim državama.
Što pokazuju podaci?
Usporedba obuhvaća prosječne neto plaće u pet država za 2016. i 2026. godinu, podijeljene s cijenom grama zlata u istom razdoblju.
Slovenija je imala najveći apsolutni pad. Prosječna plaća porasla je s 1.016 na 1.640 eura (+61%), ali je u gramima zlata pala s 29 na 12,6 grama — pad od 57%. Razlog je jasan: rast plaće od 61% ne može pratiti rast zlata od 271%.
Hrvatska bilježi pad od 47%. Plaća je s 770 narasla na 1.511 eura — rast od 96%. No u gramima zlata to je pad s 22 na 11,6 grama.
Bosna i Hercegovina prati sličan obrazac. S prosječnom plaćom od 425 eura u 2016. (12,1 gram zlata) i 818 eura danas (6,3 grama), pad iznosi 48%.
Crna Gora bilježi pad od 44%. Plaća je porasla s 490 na 1.026 eura (+109%), ali je u gramima zlata pala s 14 na 7,9.
Srbija ima najmanji pad – 24%. Prosječna plaća je s 360 eura skočila na 1.010 eura, rast od čak 181%, daleko najbrži među promatranim državama. No ni taj rast nije dovoljan da drži korak s cijena zlata.
Srbija: najbrži rast plaća, ali ni to nije dovoljno
Srbija je zanimljiv slučaj. Plaća je gotovo utrostručena. 2016. je bila na začelju, a danas je praktički izjednačena s Crnom Gorom. Takav nominalni rast zvuči impresivno.
Ali čak ni 181% rasta plaća nije dovoljno kad zlato raste 271%. Srbija jedina od pet promatranih država bilježi pad manji od 30%, no i dalje je u minusu – s 10,3 grama pala je na 7,8 grama.
Ako ni država s najbrže rastućim plaćama ne može pratiti zlato, to govori koliko je rast cijene zlata u posljednjem desetljeću bio izvanredan.
Zašto je zlato poraslo 271%?
Cijena zlata nije porasla bez razloga. Nekoliko strukturnih faktora gura cijenu naviše godinama.
Centralne banke kupuju zlato rekordnim tempom. Prema podacima World Gold Councila, godišnja kupovina centralnih banaka premašila je 1.000 tona u 2023. i 2024. godini – više nego dvostruko od prosjeka prethodnog desetljeća. Razlog je diversifikacija rezervi dalje od dolara.
Geopolitičke napetosti pojačavaju potražnju. Rat u Ukrajini, nestabilnost na Bliskom istoku, trgovinski ratovi i sankcije tjeraju kapital prema sigurnim lukama.
I inflacija igra ulogu. Period 2021.–2023. donio je najveću globalnu inflaciju u četiri desetljeća. Čak i nakon što su stope usporile, tržišta su ostala oprezna. Zlato u tom kontekstu funkcionira kao osiguranje od gubitka vrijednosti novca.
Izvori
- Državni zavod za statistiku (DZS) — Hrvatska
- Statistični urad Republike Slovenije (SURS) — Slovenija
- Republički zavod za statistiku (RZS) — Srbija
- Uprava za statistiku (MONSTAT) — Crna Gora
- Agencija za statistiku BiH (BHAS) — Bosna i Hercegovina
- London Bullion Market Association (LBMA) — cijena zlata
- World Gold Council — podaci o kupovini centralnih banaka
Plaće: siječanj 2026. (HR, SI, RS, ME), studeni 2025. (BiH). Zlato: spot cijena EUR/gram, travanj 2016. i travanj 2026.
Sadržaj na makroinfo.com služi isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja financijski savjet.
