Dok većina europskih vlada razmišlja o subvencioniranju goriva nakon skoka cijena izazvanog iranskim sukobom, Francuska je odabrala drugačiji put. Premijer Sébastien Lecornu najavio je plan udvostručenja godišnje potpore za elektrifikaciju na 10 milijardi eura do 2030. godine, u odnosu na trenutnih 5,5 milijardi, kako prenosi Bloomberg.
Strukturna promjena umjesto kratkoročnih zakrpa
Sredstva će biti usmjerena u tehnologije poput električnih vozila i toplinskih pumpi koje zamjenjuju sustave temeljene na plinu. Povećanje proračuna planira se financirati preraspodijelom postojeće potrošnje i smanjenjem državne vlastite potrošnje energije, a potpore će biti ciljano usmjerene prema najugroženijima.
Lecornu je jasno dao do znanja da Pariz odbija ponoviti pristup iz 2022. godine. Tada je Francuska potrošila desetke milijardi eura na ublažavanje energetskog udara za potrošače. Te mjere doprinijele su najvećem proračunskom deficitu u eurozoni i u kombinaciji s političkom nestabilnošću otežale povratak fiskalne ravnoteže. Rastući troškovi zaduživanja dodatno su pogoršali situaciju jer su viši prinosi na obveznice povezani s geopolitičkim napetostima povećali troškove servisiranja duga.
Posljedice za tržište nafte i plina
Ova odluka šalje signal tržištima: umjesto da europske vlade ponavljaju masovne subvencije koje umjetno održavaju potražnju za fosilnim gorivima, barem jedna velika ekonomija EU otvoreno ulaže u smanjenje ovisnosti o nafti i plinu.
Vlada je razmatrala dodatnu pomoć za radnike koji ovise o automobilima, no ti su planovi pauzirani nakon privremenog pada cijena nafte uslijed primirja povezanog s Iranom. Lecornu je naznačio da prostor za dodatne mjere i dalje postoji ako cijene goriva ponovno porastu i počnu značajno pogađati ranjive radnike.
Francuski zaokret prema elektrifikaciji mogao bi postati model za druge europske zemlje koje se suočavaju s istom dilemom: kratkoročno olakšanje ili dugoročna transformacija energetskog sustava.
