Europska komisija priprema dokument s preporukama za snižavanje poreza na energente i mrežnih naknada, u pokušaju da ublaži rastuće troškove energije uzrokovane krizom u Hormuškom tjesnacu. Usvajanje je planirano za 22. travnja, kako prenosi OilPrice.com pozivajući se na Bloombergove izvore.
Druga energetska kriza u četiri godine
Ovo je za Europu već druga velika energetska kriza od 2022. godine, kada su cijene eksplodirale zbog rusko-ukrajinskog sukoba. Pojedine države članice već su poduzele koordinirane nacionalne mjere za zaštitu kućanstava i poduzeća, no sada Komisija želi uspostaviti zajednički europski okvir. Među ključnim preporukama je i povoljnije oporezivanje električne energije u odnosu na fosilna goriva, što bi trebalo potaknuti bržu tranziciju prema obnovljivim izvorima.
Cijene goriva i prijetnja nestašicama
Cijene benzina, dizela i prirodnog plina već značajno rastu diljem Europe. Posebno je zabrinjavajuća situacija s aviogorivom. Ryanairov CEO Michael O’Leary upozorio je da bi nestašice kerozina mogle nastupiti već početkom svibnja ako se sukob nastavi. Trideset dana konflikta već je dodalo 14 milijardi eura na europski račun za uvoz fosilnih goriva, prema riječima europskog povjerenika za energetiku Dana Jørgensena.
Utjecaj na europska tržišta
Povjerenik Jørgensen upozorio je da se cijene energenata neće brzo vratiti na razine prije rata, čak ni u slučaju brzog završetka sukoba. Opskrba je zaglavljena u Hormuškom tjesnacu, a cijena nafte ostaje iznad 100 dolara po barelu. Brent je u ponedjeljak porastao preko 4% i približava se razini od 100 dolara, dok WTI drži razinu oko 98-99 dolara. Račun za uvoz fosilnih goriva nastavlja rasti, a rizik od fizičke nestašice goriva u Europi postaje sve stvarniji.
Za europska kućanstva i industriju ovo znači dodatni pritisak na već opterečene budžete. Snižavanje poreza moglo bi donijeti privremeno olakšanje, ali ključno pitanje ostaje koliko će dugo trajati poremećaji opskrbe kroz Hormuški tjesnac.
