{"id":10931,"date":"2026-04-18T20:57:06","date_gmt":"2026-04-18T19:57:06","guid":{"rendered":"https:\/\/makroinfo.com\/?p=10931"},"modified":"2026-04-18T20:59:44","modified_gmt":"2026-04-18T19:59:44","slug":"zlatne-rezerve-jugoistocna-europa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/makroinfo.com\/hr\/zlatne-rezerve-jugoistocna-europa\/","title":{"rendered":"Zlatne rezerve dr\u017eava jugoisto\u010dne Europe \u2014 tko ima koliko zlata?"},"content":{"rendered":"\n

Dok sredi\u0161nje banke diljem svijeta tre\u0107u godinu zaredom kupuju rekordne koli\u010dine zlata<\/a>, razlike unutar jugoisto\u010dne Europe ne bi mogle biti ve\u0107e. Gr\u010dka u svojim trezorima \u010duva gotovo 115 tona, Srbija agresivno kupuje i repatrira zlato iz inozemstva, a Hrvatska, jedina dr\u017eava u ovom pregledu koja je svoje naslije\u0111eno zlato u potpunosti rasprodala, stoji na okrugloj nuli.<\/p>\n\n\n\n

Analizirali smo slu\u017ebene podatke Me\u0111unarodnog monetarnog fonda i World Gold Councila za dvanaest dr\u017eava jugoisto\u010dne Europe kako bismo odgovorili na nekoliko klju\u010dnih pitanja: tko danas ima koliko, za\u0161to su neke zemlje na nuli, i \u0161to ulazak u eurozonu zna\u010di za nacionalne zlatne rezerve.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Pregled po dr\u017eavama: od 114 tona do nule<\/h2>\n\n\n\n

Tri dr\u017eave jugoisto\u010dne Europe dr\u017ee vi\u0161e od 100 tona zlata. Gr\u010dka vodi s 114,7 tona, \u0161to je \u010dini apsolutnom prvakinjom. Slijedi Ma\u0111arska sa 110 tona, koja je svoje zlatne rezerve drasti\u010dno pove\u0107ala u posljednjih nekoliko godina – jo\u0161 2018. godine dr\u017eala je tek oko 30 tona. Rumunjska je tre\u0107a sa 103,6 tona, a ve\u0107inu tog zlata dr\u017ei jo\u0161 od ere Ceau\u0219escua.<\/p>\n\n\n\n

Srbija se izdvaja kao najsna\u017enija ne-EU dr\u017eava u jugoisto\u010dnoj Europi s 53,5 tona. Narodna banka Srbije je aktivno kupovala zlato tijekom 2024. i 2025. godine, dodav\u0161i izme\u0111u 4 i 5 tona samo u 2025., \u010dime je bila najaktivniji kupac zlata u jugoisto\u010dnoj Europi. Uz to, Srbija je repatrirala gotovo svo svoje zlato iz inozemstva \u2014 prema dostupnim podacima, u \u0161vicarskim trezorima je ostala samo jedna tona.<\/p>\n\n\n\n

Bugarska dr\u017ei 41 tonu zlata, a njezin je slu\u010daj posebno zanimljiv jer je upravo 1. sije\u010dnja 2026. u\u0161la u eurozonu kao 21. \u010dlanica, \u0161to zna\u010di da je morala prenijeti dio svojih rezervi Europskoj sredi\u0161njoj banci. Tijekom 2025. godine Bugarska je dodala otprilike 2 tone zlata u svoje rezerve, vjerojatno upravo u sklopu priprema za ulazak u eurozonu, sli\u010dno kao \u0161to je to u\u010dinila i Hrvatska krajem 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n

Iza te petorke slijedi zna\u010dajan pad. Sjeverna Makedonija dr\u017ei 6,9 tona, Slovenija 4,2 tone, Bosna i Hercegovina 3,5 tona, a Albanija 3,4 tone. Crna Gora dr\u017ei pribli\u017eno 1,2 tone zlata, no s va\u017enom napomenom: to zlato nije u bilanci sredi\u0161nje banke ve\u0107 Ministarstva financija, jer ga je Crna Gora dobila u procesu sukcesije imovine biv\u0161e SFRJ i SRJ. Na samom dnu tablice nalaze se Hrvatska i Kosovo s nula tona zlatnih rezervi.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to Hrvatska nema zlatnih rezervi?<\/h2>\n\n\n\n

Hrvatska je u ranim devedesetima, nakon osamostaljenja, naslijedila 13,2 tone zlata iz biv\u0161e Jugoslavije. No 2001. godine, pod guvernerom \u017deljkom Rohatinskim, Hrvatska narodna banka prodala je cjelokupne zlatne rezerve po tada\u0161njoj cijeni od otprilike 272 dolara po unci, zaradiv\u0161i oko 115 milijuna dolara. Da je tih 13 tona zadr\u017eano do danas, vrijedile bi vi\u0161e od dvije milijarde dolara prema trenutnoj cijeni zlata.<\/p>\n\n\n\n

Od 2001. do 2022. godine Hrvatska nije dr\u017eala ni gram zlata. Promjena se dogodila tek krajem 2022. godine, neposredno prije ulaska u eurozonu 1. sije\u010dnja 2023. Pri pristupanju eurozoni, svaka nacionalna sredi\u0161nja banka mora Europskoj sredi\u0161njoj banci prenijeti dio svojih deviznih rezervi, od \u010dega 15% mora biti u zlatu, prema takozvanom kapitalnom klju\u010du koji se temelji na udjelu BDP-a i populacije svake zemlje u EU.<\/p>\n\n\n\n

Za Hrvatsku je taj iznos ukupno iznosio 639,9 milijuna eura, od \u010dega je 15% \u2014 otprilike 96 milijuna eura moralo biti u zlatu. Budu\u0107i da HNB u tom trenutku nije imao zlata, kupio je ne\u0161to manje od 2 tone na slobodnom tr\u017ei\u0161tu u prosincu 2022. i odmah ih prenio na ra\u010dune ESB-a u Frankfurtu 3. sije\u010dnja 2023. Dakle, Hrvatska je kupila zlato isklju\u010divo da bi ispunila obvezu prema ESB-u, a ne da bi gradila vlastite zlatne rezerve.<\/p>\n\n\n\n

Zlato ESB-a i za\u0161to ga ne uklju\u010dujemo u ove podatke<\/h2>\n\n\n\n

Europska sredi\u0161nja banka trenutno dr\u017ei oko 507 tona zlata, prikupljenog od svih nacionalnih sredi\u0161njih banaka \u010dlanica eurozone. To zlato je u vlasni\u0161tvu ESB-a i vodi se na njezinoj bilanci, a ne na bilancama pojedinih nacionalnih sredi\u0161njih banaka.<\/p>\n\n\n\n

Zato infografika prikazuje isklju\u010divo zlato u dr\u017eanju nacionalnih sredi\u0161njih banaka, onako kako ga izvje\u0161tava Me\u0111unarodni monetarni fond u svojoj bazi International Financial Statistics. Kada Banka Slovenije izvje\u0161tava da dr\u017ei 4,2 tone, to je zlato koje je na njezinoj vlastitoj bilanci, odvojeno od onoga \u0161to je prenijela ESB-u pri ulasku u eurozonu 2007. godine. Isto vrijedi za Gr\u010dku (\u010dlanica eurozone od 2001.), Bugarsku (od 2026.) i Hrvatsku (od 2023.).<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, stvarna koli\u010dina zlata koja se mo\u017ee pripisati nekoj zemlji mogla bi biti ne\u0161to ve\u0107a od prikazane ako uzmemo u obzir proporcionalni udio u ESB-ovim rezervama. No za dosljednu i usporedivu metodologiju (pogotovo jer uspore\u0111ujemo i ne\u010dlanice eurozone poput Srbije i Albanije) najpreciznije je koristiti podatke o vlastitim rezervama svake sredi\u0161nje banke.<\/p>\n\n\n\n

Udio zlata u ukupnim deviznim rezervama<\/h2>\n\n\n\n

Sama tona\u017ea ne govori cijelu pri\u010du. Jednako je zanimljivo pogledati koliki udio zlata \u010dini u ukupnim deviznim rezervama svake dr\u017eave, jer to otkriva koliko sna\u017eno pojedina sredi\u0161nja banka vjeruje u zlato kao strate\u0161ki instrument.<\/p>\n\n\n\n

Gr\u010dka prednja\u010di s nevjerojatnih 71% ukupnih rezervi u zlatu, \u0161to je jedan od najvi\u0161ih udjela na svijetu. Bugarska je na 69,2%, a Srbija na 28,8%. To zna\u010di da Srbija, iako ima manje zlata u apsolutnom iznosu od Rumunjske, relativno gledano dr\u017ei gotovo dvostruko ve\u0107i udio u zlatu. Ma\u0111arska je na 26,1%, Slovenija na 19,4%, Rumunjska na 18,5%, a Sjeverna Makedonija na 17,6%.<\/p>\n\n\n\n

Na drugom kraju spektra nalaze se Bosna i Hercegovina (6,1%) i Albanija (6,9%), \u010dije sredi\u0161nje banke zlato dr\u017ee tek kao marginalni dio ukupnih rezervi.<\/p>\n\n\n\n

Regionalni trendovi i \u0161iri kontekst<\/h2>\n\n\n\n

Zlatne rezerve sredi\u0161njih banaka jugoisto\u010dne Europe treba promatrati i u \u0161irem globalnom kontekstu. Posljednje tri godine (2022.\u20132024.) obilje\u017eila je sna\u017ena kupovina zlata od strane sredi\u0161njih banaka diljem svijeta – svake godine kupljeno je vi\u0161e od tisu\u0107u tona, daleko iznad prosjeka od 473 tone godi\u0161nje u razdoblju 2010.\u20132021. Taj trend se nastavio i u 2025. godini.<\/p>\n\n\n\n

Najistaknutiji kupac u Europi bila je Narodna banka Poljske, koja je od 2018. do kraja 2025. pove\u0107ala svoje rezerve s oko 103 tone na \u010dak 550 tona. Ma\u0111arska je tako\u0111er bila me\u0111u aktivnijim kupcima, utrostru\u010div\u0161i svoje zlatne rezerve od 2018. godine.<\/p>\n\n\n\n

U samoj jugoisto\u010dnoj Europi, Slovenija je 2025. godine prvi put nakon 2005. dokupila zlato, dodav\u0161i 1,05 tonu i pove\u0107av\u0161i rezerve s 3,17 na 4,22 tone. To je relativno nepoznata vijest, ali je relevantna za regionalnu financijsku publiku.<\/p>\n\n\n\n

Izvori<\/h2>\n\n\n\n