Zlato je najstariji i najuniverzalniji oblik o\u010duvanja vrijednosti u ljudskoj povijesti. Kroz tisu\u0107lje\u0107a slu\u017eilo je kao novac, mjerilo bogatstva i temelj monetarnih sustava. U modernom financijskom svijetu zlato zadr\u017eava status sigurne luke, imovine u koju ulaga\u010di bje\u017ee kada raste nesigurnost.<\/p>\n\n\n\n
Na globalnom tr\u017ei\u0161tu cijena zlata izra\u017eava se u ameri\u010dkim dolarima po troy unci (31,1 gram). Za europske ulaga\u010de jednako je va\u017ena cijena u eurima, koja uklanja te\u010dajni rizik iz jednad\u017ebe. Na ovoj stranici mo\u017eete pratiti obje cijene te cijenu zlata po gramu u eurima u stvarnom vremenu putem interaktivnih grafova.<\/p>\n\n\n\n
Aktualna cijena zlata prikazana je na grafovima iznad. Zlatom se trguje gotovo neprekidno jer su tr\u017ei\u0161ta u Londonu, New Yorku, \u0160angaju i Tokiju otvorena u razli\u010ditim vremenskim zonama. Kada se jedno zatvori, drugo je ve\u0107 aktivno.<\/p>\n\n\n\n
Referentna cijena utvr\u0111uje se dva puta dnevno u Londonu kroz postupak poznat kao LBMA Gold Price fixing. Jutarnji fixing odvija se u 10:30, a popodnevni u 15:00 po londonskom vremenu. Ove cijene koriste se kao referenca u ugovorima diljem svijeta, od rudara do sredi\u0161njih banaka.<\/p>\n\n\n\n
Razlika izme\u0111u dolarske i eurske cijene ovisi o trenutnom te\u010daju EUR\/USD. Kada euro ja\u010da prema dolaru, eurska cijena zlata raste sporije od dolarske. Kada euro slabi, eurska cijena mo\u017ee rasti \u010dak i dok dolarska stagnira. Pra\u0107enje indeksa dolara (DXY)<\/a> poma\u017ee razumjeti ovu dinamiku.<\/p>\n\n\n\n Kamatne stope najva\u017eniji su kratkoro\u010dni pokreta\u010d cijene zlata. Zlato ne nosi kamatu ni dividendu, pa kada sredi\u0161nje banke podi\u017eu stope, ulaga\u010di prelaze u obveznice i depozite koji nude prinos. Tada cijena zlata pada pod pritiskom. Kada stope padaju, zlato postaje relativno privla\u010dnije jer oportunitetni tro\u0161ak njegovog dr\u017eanja opada.<\/p>\n\n\n\n Odluke ameri\u010dkog Feda imaju najsna\u017eniji utjecaj jer je dolar globalna rezervna valuta, a zlato se primarno kotira u dolarima. Odluke Europske sredi\u0161nje banke (ECB) va\u017ene su za eursku cijenu zlata.<\/p>\n\n\n\n Inflacija je drugi klju\u010dni faktor. Zlato se tisu\u0107lje\u0107ima smatra za\u0161titom od gubitka kupovne mo\u0107i. Kada raste inflacija, raste i potra\u017enja za zlatom jer ulaga\u010di tra\u017ee imovinu koja \u0107e zadr\u017eati vrijednost dok papirne valute gube na snazi.<\/p>\n\n\n\n Geopoliti\u010dka nesigurnost tradicionalno gura cijenu zlata prema gore. Ratovi, trgovinski sukobi, financijske krize i politi\u010dka nestabilnost stvaraju neizvjesnost u kojoj ulaga\u010di tra\u017ee sigurnost. U takvim trenucima zlato redovito nadma\u0161uje ve\u0107inu drugih klasa imovine.<\/p>\n\n\n\n Kupnje zlata od strane sredi\u0161njih banaka postale su jedan od najzna\u010dajnijih faktora posljednjih godina. Prema podacima World Gold Councila<\/a>, sredi\u0161nje banke kupile su rekordne koli\u010dine zlata u 2022. i 2023. godini. Kina, Indija, Turska i Poljska predvode ovaj trend, a motivacija je diversifikacija deviznih rezervi i smanjenje ovisnosti o ameri\u010dkom dolaru.<\/p>\n\n\n\n Ponuda zlata relativno je stabilna i raste sporo. Godi\u0161nja rudarska proizvodnja iznosi oko 3.500 tona, a nove koli\u010dine dodaju tek oko 1,5% na ukupnu nadzemnu zalihu koja se procjenjuje na oko 210.000 tona. Ova ograni\u010dena ponuda jedan je od razloga za\u0161to zlato stolje\u0107ima zadr\u017eava vrijednost.<\/p>\n\n\n\n Cijena zlata bila je fiksna na 35 dolara po unci od 1944. do 1971. godine pod Bretton Woods sustavom. Kada je ameri\u010dki predsjednik Nixon ukinuo konvertibilnost dolara u zlato, cijena je pu\u0161tena da slobodno fluktuira.<\/p>\n\n\n\n Prvi veliki bikovski val uslijedio je kroz 1970-e, potaknut visokom inflacijom, naftnim \u0161okovima i geopoliti\u010dkom nestabilno\u0161\u0107u. U sije\u010dnju 1980. zlato je doseglo 850 dolara po unci. Uslijedio je dugi medvje\u0111i trend koji je trajao dva desetlje\u0107a. Do 1999. cijena je pala na samo 252 dolara.<\/p>\n\n\n\n Od 2001. zapo\u010deo je novi ciklus rasta. Financijska kriza 2008. dramati\u010dno je poja\u010dala potra\u017enju za sigurnom lukom, a 2011. zlato je prvi put probilo 1.900 dolara. Korekcija izme\u0111u 2013. i 2018. spustila je cijenu u raspon od 1.100 do 1.350 dolara.<\/p>\n\n\n\n Pandemija 2020. pokrenula je novi val rasta. Masovno tiskanje novca od strane sredi\u0161njih banaka i rekordno niske kamatne stope gurnuli su zlato iznad 2.000 dolara po unci. U godinama koje su uslijedile cijena je nastavila rasti, potaknuta geopoliti\u010dkim napetostima i rekordnim kupnjama sredi\u0161njih banaka.<\/p>\n\n\n\n Na naprednom grafu na dnu stranice mo\u017eete detaljno pregledati kretanje cijene kroz bilo koje povijesno razdoblje.<\/p>\n\n\n\n Ulaganje u zlato dijeli se na dva osnovna pristupa: fizi\u010dko zlato i tzv. papirno zlato.<\/p>\n\n\n\n Fizi\u010dko zlato<\/strong> podrazumijeva kupnju poluga, plo\u010dica ili investicijskih zlatnika. Najpoznatiji investicijski zlatnici na svijetu su Krugerrand (Ju\u017ena Afrika), American Gold Eagle (SAD), Canadian Maple Leaf (Kanada), Vienna Philharmonic (Austrija) i Australian Kangaroo (Australija). Svaki od njih sadr\u017ei jednu troy uncu zlata i priznat je na tr\u017ei\u0161tima diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n Osim zlatnika od jedne unce, dostupne su i manje denominacije (1\/2, 1\/4, 1\/10 unce) te poluge od 1 grama do 1 kilograma. Manje denominacije imaju vi\u0161u premiju iznad spot cijene, ali su pristupa\u010dnije za ulaga\u010de s manjim bud\u017eetom.<\/p>\n\n\n\n Premija kod fizi\u010dkog zlata obuhva\u0107a tro\u0161kove proizvodnje, distribucije i mar\u017eu prodava\u010da. Za zlatnike od jedne unce premija obi\u010dno iznosi od 3 do 8% iznad spot cijene. Za poluge od 100 grama i vi\u0161e premija je ni\u017ea, naj\u010de\u0161\u0107e 1 do 4%.<\/p>\n\n\n\n Velika prednost investicijskog zlata u Europskoj uniji je oslobo\u0111enje od PDV-a. Za razliku od srebra<\/a>, na koje se obra\u010dunava PDV, investicijsko zlato (zlatnici i poluge \u010disto\u0107e 99,5% ili vi\u0161e) potpuno je oslobo\u0111eno poreza na dodanu vrijednost. Ovo zna\u010dajno smanjuje ulazni tro\u0161ak.<\/p>\n\n\n\n Fizi\u010dko zlato zahtijeva sigurnu pohranu. Opcije uklju\u010duju ku\u0107ne sefove, bankovne sefove ili specijalizirane trezorske usluge. Svaka opcija nosi svoje tro\u0161kove i kompromise izme\u0111u pristupa\u010dnosti i sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n Papirno zlato<\/strong> odnosi se na financijske instrumente koji prate cijenu zlata bez fizi\u010dke isporuke metala. Najpopularniji oblik su ETF-ovi (fondovi kojima se trguje na burzi). Najve\u0107i zlatni ETF na svijetu je SPDR Gold Shares (GLD) u SAD-u, dok su za europske ulaga\u010de dostupni UCITS ETF-ovi i ETC-ovi poput Invesco Physical Gold, Xetra-Gold i WisdomTree Physical Gold, svi denominirani u eurima.<\/p>\n\n\n\n Futures ugovori na zlato trguju se na COMEX burzi u New Yorku, dijelu CME Grupe<\/a>. Namijenjeni su profesionalnim trgovcima i zahtijevaju zna\u010dajan kapital za margine. CFD instrumenti nude pristup s polugom, ali nose proporcionalno ve\u0107i rizik.<\/p>\n\n\n\n Prednost papirnog zlata je visoka likvidnost, niski transakcijski tro\u0161kovi i potpuno izbjegavanje problema s pohranom. Nedostatak je \u0161to ulaga\u010d ne posjeduje fizi\u010dki metal, ve\u0107 financijsku obvezu izdavatelja instrumenta.<\/p>\n\n\n\n London Bullion Market Association (LBMA<\/a>) upravlja najve\u0107im tr\u017ei\u0161tem za fizi\u010dko zlato na svijetu. Londonsko tr\u017ei\u0161te funkcionira na principu izravne trgovine izme\u0111u velikih banaka i trgovaca (OTC tr\u017ei\u0161te), bez centralne burze.<\/p>\n\n\n\n COMEX burza u New Yorku dominira futures trgovanjem. Dnevni promet na COMEX-u vi\u0161estruko prema\u0161uje fizi\u010dko tr\u017ei\u0161te, \u0161to zna\u010di da futures spekulanti imaju zna\u010dajan kratkoro\u010dni utjecaj na cijenu.<\/p>\n\n\n\n \u0160angajska burza zlata (SGE) tre\u0107e je globalno sredi\u0161te i najva\u017enije za azijsko tr\u017ei\u0161te. Rastu\u0107a uloga Kine kao kupca zlata daje SGE-u sve ve\u0107i zna\u010daj u formiranju globalne cijene.<\/p>\n\n\n\n Zlato se tradicionalno koristi kao diversifikacijski element u investicijskom portfelju. Njegova cijena \u010desto se kre\u0107e neovisno ili suprotno od dionica, \u0161to mo\u017ee ubla\u017eiti ukupnu volatilnost portfelja.<\/p>\n\n\n\n Ulaga\u010di koji dr\u017ee globalne dionice putem ETF-ova poput VWCE-a<\/a> ili prate S&P 500<\/a> koriste zlato kao protute\u017eu. Klasi\u010dna preporuka u financijskoj literaturi je alokacija od 5 do 15% portfelja u zlato, iako optimalan postotak ovisi o individualnim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n\u0160to utje\u010de na cijenu zlata?<\/h2>\n\n\n\n
Kako se cijena zlata kretala kroz povijest?<\/h2>\n\n\n\n
Kako ulagati u zlato?<\/h2>\n\n\n\n
Gdje se trguje zlatom?<\/h2>\n\n\n\n
Zlato u kontekstu portfelja<\/h2>\n\n\n\n