S&P 500 najpoznatiji je burzovni indeks na svijetu. Prati kretanje cijena 500 najve\u0107ih ameri\u010dkih kompanija kojima se trguje na njujor\u0161kim burzama NYSE i NASDAQ.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj indeks slu\u017ei kao glavni barometar zdravlja ameri\u010dkog gospodarstva i globalnih financijskih tr\u017ei\u0161ta. Na ovoj stranici mo\u017eete u stvarnom vremenu pratiti kretanje S&P 500 indeksa putem interaktivnog grafa.<\/p>\n\n\n\n
S&P 500 izra\u010dunava i objavljuje agencija S&P Global, jedna od tri najve\u0107e rejting agencije na svijetu. Indeks je pokrenut 1957. godine i od tada se etablirao kao najva\u017eniji pokazatelj stanja ameri\u010dkog tr\u017ei\u0161ta dionica.<\/p>\n\n\n\n
Iako ime sugerira ravno 500 kompanija, indeks ponekad sadr\u017ei ne\u0161to vi\u0161e zbog kompanija s vi\u0161estrukim klasama dionica. Kompanije u indeksu moraju ispunjavati stroge kriterije, uklju\u010duju\u0107i minimalnu tr\u017ei\u0161nu kapitalizaciju, likvidnost i profitabilnost.<\/p>\n\n\n\n
S&P 500 je ponderirani indeks prema tr\u017ei\u0161noj kapitalizaciji. To zna\u010di da ve\u0107e kompanije poput Applea, Microsofta ili Nvidije imaju znatno ve\u0107i utjecaj na vrijednost indeksa nego manje kompanije pri dnu liste.<\/p>\n\n\n\n
Aktualnu vrijednost S&P 500 indeksa mo\u017eete vidjeti na grafu na vrhu ove stranice. Ticker simbol koji koristimo je CAPITALCOM:US500, CFD instrument koji vjerno prati kretanje originalnog indeksa.<\/p>\n\n\n\n
Indeks se mijenja tijekom ameri\u010dkog trgovinskog dana, od 15:30 do 22:00 po srednjoeuropskom vremenu. Me\u0111utim, CFD instrumenti omogu\u0107uju pra\u0107enje kretanja i izvan tog razdoblja jer se njima trguje gotovo 24 sata dnevno.<\/p>\n\n\n\n
Tehnolo\u0161ki sektor dominira indeksom s udjelom od preko 30%. Najve\u0107e pozicije uklju\u010duju Apple, Microsoft, Nvidiju, Amazon, Alphabet (Google), Meta Platforms (Facebook) i Tesla-u. Ovih nekoliko kompanija zajedno \u010dini zna\u010dajan dio ukupne vrijednosti indeksa.<\/p>\n\n\n\n
Osim tehnologije, zastupljeni su svi glavni sektori ameri\u010dkog gospodarstva. Zdravstvo \u010dini oko 13%, financije oko 12%, potro\u0161a\u010dka diskrecijska potro\u0161nja oko 10%, a komunikacijske usluge oko 9%.<\/p>\n\n\n\n
Sastav indeksa nije stati\u010dan. S&P Global redovito revidira listu, izbacuju\u0107i kompanije koje vi\u0161e ne ispunjavaju kriterije i dodaju\u0107i nove. Upravo ta dinami\u010dnost \u010dini S&P 500 relevantnim pokazateljem iz desetlje\u0107a u desetlje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Odluke ameri\u010dke sredi\u0161nje banke Federal Reserve imaju najve\u0107i kratkoro\u010dni utjecaj. Kada Fed sni\u017eava kamatne stope, dionice obi\u010dno rastu jer investitori prebacuju novac iz obveznica u rizi\u010dniju imovinu. Kada kamate rastu, efekt je suprotan.<\/p>\n\n\n\n
Kvartalni financijski rezultati pojedinih kompanija, posebno velikih tehnolo\u0161kih, mogu zna\u010dajno pomaknuti cijeli indeks. Jedan lo\u0161 izvje\u0161taj Applea ili Microsofta mo\u017ee povu\u0107i S&P 500 prema dolje vi\u0161e nego dobri rezultati desetaka manjih kompanija.<\/p>\n\n\n\n
Globalni \u010dimbenici poput trgovinskih ratova, geopoliti\u010dkih napetosti i cijena energenata tako\u0111er utje\u010du na indeks. Rast cijene nafte<\/a> pove\u0107ava tro\u0161kove kompanijama i mo\u017ee usporiti gospodarski rast, \u0161to se negativno odra\u017eava na dionice.<\/p>\n\n\n\n Inflacija i podaci o tr\u017ei\u0161tu rada spadaju me\u0111u najpromatranije ekonomske pokazatelje. Visoka inflacija obi\u010dno zna\u010di stro\u017eu monetarnu politiku, dok jak rast zaposlenosti signalizira zdravo gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n S&P 500 nije samo ameri\u010dki fenomen. Europski ulaga\u010di masovno ula\u017eu u ovaj indeks putem ETF-ova. Najpopularniji globalni ETF VWCE<\/a> oko 60% svog portfelja dr\u017ei u ameri\u010dkim dionicama, od kojih ve\u0107ina pripada upravo S&P 500 indeksu.<\/p>\n\n\n\n Za ulaga\u010de iz Hrvatske, kretanje S&P 500 \u010desto odre\u0111uje smjer i na europskim burzama. Pozitivno ili negativno otvaranje Wall Streeta redovito povla\u010di za sobom i europska tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Tko ula\u017ee u S&P 500 iz eurozone, izlo\u017een je i valutnom riziku. Ako dolar slabi prema euru, prinos u eurima bit \u0107e ni\u017ei \u010dak i ako indeks raste. Kretanje indeksa dolara (DXY)<\/a> stoga je korisno pratiti paralelno.<\/p>\n\n\n\n Dugoro\u010dni trend S&P 500 je uzlazni. Kroz posljednjih 50 godina indeks je prosje\u010dno rastao oko 10% godi\u0161nje, uklju\u010duju\u0107i dividende. No taj prosjek skriva razdoblja izrazite volatilnosti.<\/p>\n\n\n\n Veliki padovi uklju\u010duju krah 2008. godine tijekom globalne financijske krize, kada je indeks izgubio vi\u0161e od 50% vrijednosti od vrha do dna. Oporavak je trajao do 2013. godine. Brz, ali dubok pad dogodio se i u o\u017eujku 2020. na po\u010detku pandemije, ali je oporavak bio neo\u010dekivano brz.<\/p>\n\n\n\n Na naprednom grafu na dnu stranice mo\u017eete detaljno pregledati sva povijesna kretanja i prilagoditi vremenski raspon prema vlastitim potrebama.<\/p>\n\n\n\n Najjednostavniji na\u010din ulaganja u S&P 500 su ETF-ovi koji prate ovaj indeks. Me\u0111u najpoznatijima su iShares Core S&P 500 (CSPX) i Vanguard S&P 500 (VUAA), oba dostupna na europskim burzama u EUR denominaciji.<\/p>\n\n\n\n Za detaljnije informacije o samom indeksu i njegovoj metodologiji, posjetite slu\u017ebenu stranicu S&P Global<\/a>. Podatke o sastavu i sektorskoj raspodjeli redovito objavljuje i S&P Dow Jones Indices<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Sadr\u017eaj na makroinfo.com slu\u017ei isklju\u010divo u informativne svrhe i ne predstavlja financijski savjet.<\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S&P 500: Najpra\u0107eniji ameri\u010dki indeks S&P 500 najpoznatiji je burzovni indeks na svijetu. Prati kretanje cijena 500 najve\u0107ih ameri\u010dkih kompanija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":52,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-templates\/cijena.php","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"class_list":["post-10552","page","type-page","status-publish","hentry"],"yoast_head":"\nZa\u0161to je S&P 500 va\u017ean za europske ulaga\u010de?<\/h2>\n\n\n\n
Kako se S&P 500 kretao kroz povijest?<\/h2>\n\n\n\n
Kako ulagati u S&P 500?<\/h2>\n\n\n\n